Studenti i Zakon o njihovu radu zadnja rupa na svirali: Pisali Plenkoviću i Divjak, a dobili odgovor koji je ‘uvreda zdravom razumu’
U 2016. hrvatski su studenti ukupno zaradili vrtoglavih 1.145.014.967,55 kuna. Ne čudi stoga kako je Zakona koji bi uređivao takvu vrstu rada bio najavljivan poprilično pompozno, punih godinu dana. Izrađen je nacrt prijedloga tog Zakona, postavljen je i prošao kroz proces javne rasprave, na koju su pristigli brojni konstruktivni komentari. A onda je odjednom sve stalo. Pred više od mjesec dana, 9. veljače, Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo je objaviti izvješće s javne rasprave, nakon kojega se Zakon upućuje na Vladu. Ništa od toga nije se dogodilo pa je Hrvatski studentski zbor, predstavničko tijelo svih studenata, uputilo upite premijeru Plenkoviću i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, odakle dobivaju već davno ‘prožvakani’ odgovor.
Foto i obrada: srednja.hr
Nacrt Zakona o obavljanju studentskih poslova predlaže omogućivanje rada izvanrednim studentima te povećanje minimalne satnice za studente na 20 kuna i 47 lipa. Prema nacrtu, veće ovlasti u području studentskog rada imat će inspektorat rada, čime se nastoji stati na kraj ilegalnim radnjama, poput prodaje i kupnje studentskih ugovora. Uz to, poslodavac će morati isplatiti naknadu za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka istoga, a novost je i da bi studenti i zakonski trebali imati pravo na 50% uvećane naknade za noćni i rad blagdanima.
No, iako u nacrtu Zakona stoji kako na snagu stupa 1. siječnja, dva i pol mjeseca od tog datuma, a više od godinu dana otkada je Zakon najavljen, ništa se nije promijenilo. Ministarstvo nam je već dva puta dostavilo isti odgovor – obrađuju se komentari pristigli na javnoj raspravi, a sve će biti dovršeno u najskorijem mogućem roku.
Studentima Ministarstvo šalje generičke odgovore: ‘Pratite internetsku stranicu MZO-a’
Obratio se već dva puta Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Hrvatski studentski zbor, odakle dobivaju slične odgovore kao i mi. Kako nam kaže predsjednik HSZ-a, koji je bio poprilično aktivan i u javnoj raspravi oko ovog Zakona, nezadovoljni su dinamikom donošenja Zakona, posebice prekršenim obećanjem da isti stupa na snagu s prvim danom Nove godine.
Prvi upit Ministarstvu Znanosti i obrazovanja u vezi stupanja na snagu Zakona o obavljanju studentskih poslova kao Hrvatski studentski zbor uputili smo 14. prosinca 2017. godine, neposredno nakon završetka javne rasprave kada je već bilo za pretpostaviti da zbog procedure donošenja zakona nije izgledno da će isti stupiti na snagu s prvim danom Nove godine. Iz Ministarstva zaprimamo odgovor isti dan u kojem se navodi: ‘U javnoj raspravi pristigla su 154 komentara na koja smo dužni odgovoriti do 08.02.2017. godine. Kad se unesu svi komentari, prijedlog se priprema za daljnju proceduru za koju nismo nikad sigurni koliko će trajati.’ Nakon što je i drugi rok s kojim se spekuliralo u javnosti (1. ožujka 2018. godine op.a.) prošao, 8. ožujka ponovili smo dopis Ministarstvu u kojem smo im naglasili koliko je studentima bitno donošenje zakona te pitali kada je planirano puštanje zakona u proceduru, kaže nam Stjepan Ćurčić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora.
No, Ministarstvo Blaženke Divjak, kao da im pitanja studenata nisu jasna, jučer na ponovljeni upit odgovara skoro identično.
– Nacrt prijedloga Zakona nalazi se u finalnoj fazi izrade te će se nakon toga uputiti u proceduru prema Vladi RH i Saboru RH. S obzirom na veliki broj aktivnosti koje se u Ministarstvu znanosti unutar cijele vertikale vode (osnovno, srednje i visoko obrazovanje) i koje su planirane tijekom 2018. Godine, a svjesni važnosti koji ovaj prijedlog zakona ima za područje studentskog rada u RH, molimo Vas za još malo strpljenja. Učinit ćemo sve što je u našoj moći i iskoristiti naše kapacitete, te Vas upućujemo da nas ponovno kontaktirate, pratite internetsku stranicu MZO-a, kao i javna glasila kako biste na vrijeme dobili informaciju o tijeku usvajanja novog Zakona, stoji u odgovoru Ministarstva kojeg potpisuje državna tajnica Branka Ramljak.
‘U dopisu tima ministrice Divjak nalazim na puno neistina’
Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora u Radnoj skupini koja je izrađivala nacrt Zakona, Marko Lepoglavec, također izražava svoje zadovoljstvo činjenicom da Zakon još uvijek nije ugledao svijetlo dana.
Kao član radne skupine u dopisu upućenom od strane tima ministrice Divjak nalazim na puno neistina, pa postavljam pitanje kada ćemo i hoćemo li uopće dobiti novi Zakon o obavljanju studentskih poslova. Koliko dugo se taj zakon već nalazi u ‘finalnoj fazi izrade’? Puno toga je predviđeno, digitalizacija sustava, zaštita studenata od neisplata plaća, pravo na plaćenu pauzu i slično, ali Ministarstvo kaže da provode veliki broj aktivnosti pa ne stignu, a isplanirali su ih za 2018. godinu. Podsjećam da je ova aktivnost planirana još u 2017., ali očito ima puno drugih važnijih prioriteta. Uputa HSZ-u da ponovno kontaktiraju Ministarstvo, gotovo je pa uvreda zdravom razumu. Očito su upiti nedovoljno jasni, smatra Lepoglavec.
Poslali dopis i Plenkoviću
Zbor se odlučio po ovom pitanju obratiti i predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Kako doznajemo od predsjednika Zbora, Stjepana Ćurčića, u svom su mu dopisu ukratko opisali važnost donošenja zakona, dosad provedene procedure i rokove koji su propušteni. Uz to, zamolili su Vladu da ih što prije izvijestiti o tome u kojoj je fazi donošenje Zakona o obavljanju studentskih poslova kao i zbog čega isti još uvijek, unatoč najavama, nije donesen.
Vlada Republike Hrvatske premijer, pa i ministri u Vladi vrlo često u svojim govorima spominju mlade kao budućnost, Republiku Hrvatsku kao državu koja teži postati zemljom znanja. Apelira se na mlade da ne odlaze u inozemstvo, a pri tome kad god se trebaju donijeti zakoni koji se odnose na mlade, negdje nastane zastoj. U Republici Hrvatskoj studira više od 160 tisuća studenata. Donijeti zakon kojim će se po prvi put od 1996. godine na jednom mjestu regulirati pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova morao bi biti jedan od prioriteta, poručuje Ćurčić.
Napominje nam i kako Hrvatski studentski zbor nije ovlašten predlagatelj zakona pa na drugačiji način od ovoga niti ne može djelovati. U cilju im je da, kao predstavničko tijelo svih studenata, ukažu na studentske potrebe i interese te zagovaraju promjene i potrebe poboljšanja sustava visokog obrazovanja i studentskog standarda.
– Vjerujemo da će nadležna tijela uvažiti naše nakane da ubrzamo donošenje ovog i ostalih relevantnih propisa koji direktno utječu na studiranje. Trenutno, najveći broj studenata muči dinamika donošenja ovog Zakona, te se nadamo da će uz donošenje ovog, krenuti i izrada novog zakona o studentskom predstavljanju i novog pravilnika o načinu ostvarivanja prava na studentsku prehranu, zaključuje Ćurčić.
