Studentica otkriva još jedan veliki problem u menzama: ‘Dvije žlice paprikaša bile su dovoljne za alergijsku reakciju’
Iako se zagrebački studenti znaju žaliti oko kvalitete hrane u menzama, velik broj njih i dalje ondje jede, budući da im je to i dalje najpovoljniji oblik prehrane. Među njima se nalazi i dio onih koji pate od netolerancije i alergije na određene namirnice, a kako pored dnevnih menija ne postoji sastav jela, pojedini obroci mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene poteškoće, pa čak i sustavne reakcije opasne po život. Problem je u jelima poput pljeskavica od mesa koje sadrže soju, kolača koji sadrže tragove orašastih plodova i slično što osoba koja pati od alergija ne može doznati iz općenitog naziva jela koji je javno objavljen. S tim nam se problemom obratila studentica Mija, a kako nam je otkrio sanacijski upravitelj zagrebačkog SC-a, već postoji plan za rješavanje ovoga problema.
foto: srednja.hr
Na redakcijsku adresu elektroničke pošte portala srednja.hr stiglo je pismo zagrebačke studentice Mije Bilandžije, ponovno vezano uz probleme s kojima se u menzama susreću određene skupine studenata. Naime, prema procjenama svaki je četvrti Hrvat na nešto alergičan, a među njima se nalaze i oni alergični na određene namirnice ili skupine namirnica.
Studenti nisu upoznati s namirnicama od koji su pripremljena jela
Dio njih pripada i studentskoj populaciji, a upravo taj dio studenata nije upoznat s pojedinim namirnicama od kojih se pripremaju neka od jela u menzama. Jedna od njih je i studentica Mia.
– O menzama se pisalo mnogo, volimo se žaliti da su redovi dugi, a hrana hladna, nezačinjena i neraznolika, ali velika većina studenata i dalje ih redovito koristi. Voljeli ih ili ne, menze su najbrži, najjednostavniji, a često i najjeftiniji način da se studentska populacija prehrani. U asortimanu jela povremeno smo znali pronaći pokoju dlaku ili insekta ako ste baš imali peh, tako da bi moj pronalazak tunjevine u jelu obilježenom kao pileći paprikaš mnogi smatrali posve benignim. U najgorem slučaju, većina bi jednostavno zakolutala očima. Nažalost, ja nisam imala taj luksuz – alergična sam na tunjevinu i dvije žlice paprikaša bile su dovoljne za alergijsku reakciju, pojašnjava Mia.
Dodaje, u Hrvatskoj je zamjetna brojka onih koji su alergični na neku vrstu hrane pa tako postoje studenti s alergijom na mlijeko, soju, orašaste plodove, studenti s celijakijom i različitim drugim zdravstvenim problemima.
– U redu, studenti alergični na soju ne uzimaju sojine medaljone u menzi, ali što kad je soja u ćevapima ili pljeskavicama. Student alergičan na orahe iz poetskog naziva kolača na jelovniku u menzi ne može znati što je u biskvitu i neće znati sve dok ne zagrize, a tada je možda već kasno, ocjenjuje studentica.
Alergeni koji se moraju navoditi
!function(v,t,o){var a=t.createElement("script");a.src="https://ad.vidverto.io/vidverto/js/aries/v1/invocation.js",a.setAttribute("fetchpriority","high");var r=v.top;r.document.head.appendChild(a),v.self!==v.top&&(v.frameElement.style.cssText="width:0px!important;height:0px!important;"),r.aries=r.aries||{},r.aries.v1=r.aries.v1||{commands:[]};var c=r.aries.v1;c.commands.push((function(){var d=document.getElementById("_vidverto-97da7397f45e56237e273d846abbe17c");d.setAttribute("id",(d.getAttribute("id")+(new Date()).getTime()));var t=v.frameElement||d;c.mount("6082",t,{width:720,height:405})}))}(window,document);– žitarice koje sadrže gluten (riža, ječam, pšenica, zob, durum spelt i kamut te njihovi hibridizirani rodovi) i proizvodi od istih,
– jaja i proizvodi od jaja,
– riba i proizvodi od riba,
– rakovi i proizvodi od rakova
– kikiriki i proizvodi od kikirikija,
– soja i proizvodi od soje,
– mlijeko i proizvodi od mlijeka (uključujući i laktozu),
– orašasti plodovi (npr. lješnjak, badem, orah, pistachio, orah-pekan, brazilski oraščić, australski orah) i proizvodi od istih,
– celer i proizvodi od celera,
– gorušica i proizvodi od gorušice,
– sjeme sezama i proizvodi od istog,
– sumporni dioksid i sulfiti u koncentraciji većoj od 10 mg/kg ili 10 mg/l izraženi kao SO2.
Nazivi jela studentima s alergijom su preopćeniti
Kako Mia naglašava, problem je što obično negdje na vratima i na početku reda u menzi stoji jelovnik s jako šturim ili nikakvim pojašnjenjem i općim nazivima kao što su ‘varivo’ ili ‘kolač’, a često se znalo dogoditi i da ono što piše ne odgovara onome što se poslužuje.
– Problem se u suštini svodi na to što jedemo, a ne znamo što jedemo. Stoga predlažem da se u menze uvede drugačiji sustav: da svako jelo bude jasno obilježeno s istaknutim popisom sastojaka i potencijalnih alergena. To ne traži ulaganja od strane menze, ne bismo zakinuli niti inkomodirali zdrave studente, a studentima sa zdravstvenim problemima uistinu bi olakšalo život, zaključuje Mia, koja je svoje pismo uputila i na adresu predstvaničkog tijela studenata – Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.
SC ima u planu postavljanje info pultova s listama sastojaka
Po pitanju ovoga problema kontaktirali smo sanacijskog upravitelja Studentskog centra u Zagrebu, Mirka Bošnjaka, koji kaže kako Studentski centar u Zagrebu dnevno hrani oko 25.000 studenata i ulaže maksimalne napore kako bi zadovoljiti svakog konzumenta. Pritom, navodi, studentima nude kvalitetnu i sigurnu namirnicu izbalansirane nutritivne vrijednosti poštujući sve pozitivne propise RH koji reguliraju proizvodnju hrane i poštujući sljedivost od polja do stola (HACCP).
– Označavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane najvažniji su oblici komunikacije subjekta u poslovanju s hranom s potrošačem. Označavanje, reklamiranje i prezentiranje, odnosno informiranje potrošača o hrani, mora biti takvo da ne obmanjuje krajnjeg potrošača osobito glede sastava, količine, trajnosti, podrijetla, postupka proizvodnje, karakteristika hrane, prirode, identiteta i svojstava hrane, pojašnjava Bošnjak.
Dodaje, ako alergeni sastojak ili njegov derivat nije jasno naveden u imenu hrane ili to ne proizlazi iz same vrste proizvoda, alergen se mora jasno navesti na deklaraciji.
– Alergeni se navode na vidljivom mjestu ispod liste sastojaka, jasno navodeći vrstu alergena koji se nalazi u proizvodu, npr. sadrži alergeni sastojak – soju. U sustavu Prehrane SC-a u tijeku je iznalaženje najboljeg načina označavanja i prezentiranja hrane s obzirom na to da SC proizvodi svakodnevno u različitim varijantama više desetaka menu-a i isto toliko jela po izboru poštujući načelo dobrog gospodara, kako bi se svim konzumentima pružile nedvosmislene informacije o hrani koju konzumiraju. U planu je postavljanje info pultova na svakoj liniji koji bi prikazivali liste sastojaka pojedinog jela ili grupe hrane, zaključuje sanacijski upravitelj Mirko Bošnjak.
