[Sveučilišna lista Studenti za studente] Josip Periša: Duplo veći broj studentskih udruga podupire našu listu
Oko 70 tisuća studenata Sveučilišta u Zagrebu sljedećeg tjedna bira svoje predstavnike. Izbori za studentske zborove sastavnica i za Zbor Sveučilišta održavaju se 26. i 27. ožujka. Na ovoj drugoj, sveučilišnoj razini, dvije su kandidacijske liste – Sveučilišna listu Zajedno i Sveučilišna lista Studenti za studente. Intervju za portal srednja.hr dao je predstavnik Sveučilišne liste Studenti za studente, koja je svojevrsni nasljednik trenutnog saziva Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Na ovoj se listi nalaze četiri člana tog saziva, a početak kampanje obilježio im je video u kojemu se osvrću na to što su učinili tijekom svog saziva. U intervjuu su nam otkrili hoće li zbog toga raditi po istom principu kao i dosadašnji zbor, koje su glavne točke njihova programa i što misle o dodjeli počasnog doktorata Milanu Bandiću.
Josip Periša, privatna fotografija
U ime Sveučilišne liste Studenti za studente razgovarao je s nama Josip Periša. Josip je student kroatistike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik je Udruženja studenata filozofije te predstavnik svoje godine u Vijeću odsjeka, a ujedno i voditelj Debatnog kluba FFZG-a te voditelj Debatnog kluba XIII. gimnazije.
Intervju s protukandidatom Karlom Anićem sa Sveučilišne liste Zajedno pročitajte ovdje.
Srednja.hr planirala je organizirati jednu debatu na kojoj bismo sučelili članove dvaju kandidacijskih lista za izbore za Studentski zbor Sveučilišta, Sveučilišnu listu Zajedno i Sveučilišnu listu Studenti za studente. Vaša lista odbila je sudjelovati na toj debati, zašto?
Mi smo o debati promišljali još puno prije, kada smo dobili ponudu za njeno održavanje iz Zagreb Student Debate Foruma (ZSDF). Budući da sam ja već jako dugo aktivni član ZSDF-a, mislio sam da bi bilo neprofesionalno zbog subjektivne sfere, i budući da se neki ljudi iz Udruge kandidati na izborima za ili zborove sastavnica ili Sveučilišta, da održimo tu debatu. Kako smo odbili ljude koji se direktno time bave i koji su nas prvi kontaktirali i javili nam se, mislili smo da ne bi bilo u redu prema njima da prihvatimo nekog dugog.
Na Facebooku ste održali kratko predstavljanje kandidata s vaše liste. Od ukupnog broja njih je četvero u trenutnom sazivu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Znači li to da ste vi nova lista ili ćete u slučaju pobjede na izborima nastaviti raditi i djelovati kao trenutni saziv Zbora?
Vjerujem da smo mi, kao što to i omjer članova pokazuje, nova lista, prije nego stara. Ljudi koji su najviše dali u prošlom sazivu, koji su željeli ponoviti svoje kandidature to su i ostvarili. Na kojim pozicijama i kako u novom sazivu Zbora ćemo odlučiti što će se s njima dogoditi. Novi i entuzijastični ljudi, koje sam ja također prvi puta upoznao, reprezentativan su primjer kako je ova lista puno više nova nego stara, bez obzira na četiri stara člana.
Pitam to zato što je prvo što ste vi u svojoj kampanji objavili bio video toga što je učinjeno u prethodnom mandatu.
Kako sam rekao i u jednom od prethodnih intervjua, svoj bi govor više volio fokusirati na buduće stvari, budući da ja nisam bio dio saziva staroga Zbora. O tome bi vjerujem puno više nego ja mogli reći Matej ili Tina koji su bili u prošlom sazivu. Nekako se smatram nekompetentnim, a i više bi volio da se razgovor usmjeri na budućnost i budući program, nego na prošli.
U tom smjeru onda, mislite li da je trenutni saziv Zbora imao neke propuste, odnosno probleme koje biste voljeli ispraviti?
Mislim da je to a priori nemoguća pozicija da se ne imaju propusti. Sveučilišni zbor je imao neke svoje ciljeve, većinu su ostvarili, neke nisu. Ja kao student Filozofskog fakulteta i predsjednik Udruženja studenata filozofije, kao udruge koju vodim i koja se financira većinom iz sredstava sveučilišnog Zbora, mogu izrazito pohvaliti tu suradnju i komunikaciju, kao što vjerujem mogu i druge udruge koje s Filozofskog fakulteta. I to je jedna od najvećih kvaliteta. Ako uzmete u obzir da Sveučilište ima 34 sastavnice sa svim svojim udrugama, vjerujem da nitko ne bi rekao suprotno jer izdašni su po tom pitanju, efikasni su po tom pitanju i Udruženje studenata filozofije kao jedna od najstarijih udruga na Filozofskom fakultetu jako dobro zbog toga funkcionira, diše i ima jako kvalitetne simpozije, časopise i tako dalje. O propustima konkretno ne bih, ali što se tiče pozitivnog rada, mislim da su se iskazali, a ponavljam, kao i na početku nemoguće je ne imati propuste.
Ali postoji li nešto što mislite da trenutni saziv Zbora nije učinio, neki studentski problem koji nije riješen, a smatrate da bi ga trebalo rješavati?
Postoji jedan projekt koji se dugo spominje, a to je poboljšanje uvjeta života u studentskim domovima, to je malo ostalo u zraku jer je to jako veliki i dugoročan projekt.
Na što konkretno mislite pod ‘poboljšanjem uvjeta života u domovima’?
Konkretno mislimo ne sada na neke masovne, neizvedive stvari. Mislimo na obične stvari koje bi dotakle svakog studenta. Primjerice, poboljšali bi servis za bicikle, poštu, besplatno pranje i sušenje odjeće…
U svakom domu, ili… ?
U svakom domu, jer znamo koliko to frustrira studente i koliko ih živi u domu i ne da im se boriti s tim žetonima. I onda naravno što bi bilo po domovima, što je zapravo glavni dio našeg projekta, je Zdravo Sveučilište, gdje bismo imali studentske bazične ljekarne uz studentske ambulante koje bi se nalazile po domovima. To je nekako najviše što želimo uvesti u domski život. A od svih domova u gradu Zagrebu, mislim da ćete se i Vi složiti, Lašćina je najveći problem pa bi naš fokus što se tiče poboljšanja domskog života prije svega išao u Lašćinu.
Kada smo kod vašeg programa, suparnička Sveučilišna lista Zajedno objavila svoj program u cijelosti na svojoj web stranici? Imate li vi uopće napisan program i zašto on u cijelosti nije javno objavljen? Objavili ste samo nekoliko točaka na Facebooku.
Nema nekakvog posebnog razloga, jednostavno smo mislili da je ovo učinkovit mehanizam, objavljivanje jedne po jedne točke programa, kako bi se ljudi na vrijeme upoznali s programom. Druga lista je svoj program napisala odmah i isto kao i mi selektirala i pojedinačne stavke objavljivala na Facebooku. Ne vidim tu neku veliku razliku, to je jednostavno stvar dogovora, marketinga, načina približavanja glasačima. Ne vidim neku razliku nas i liste Zajedno što se tiče načina objavljivanja programa. Mislim, zapravo, da je naš bolji jer nismo odmah prezentirali sve, nego išli malo po malo i tako otkrili što imamo spremno u kampanji.
Do sada ste već nabrojali nekoliko točaka vašeg programa – Zdravo Sveučilište, poboljšanje domskih uvjeta… Što mislite da je najvažniji studentski problem, na što ćete se najviše fokusirati i postoje li neke točke programa koje još niste otkrili i koje?
Najvažnija stvar je projekt Zdravog Sveučilišta. Vjerujemo da je nedostatak studentske ambulante, nedostatak bazičnih lijekova po domovima, kako mi to volimo reći – kada studenta u 2 ujutro boli glava od učenja, da on ne može iz domova doći do lijeka. U Zagrebu postoji šest ljekarni koje rade od 0-24, koje su na vrlo raspršenim lokacijama. Tako da vjerujemo da je to glavni ‘impact’ koji bi naš program mogao napraviti za studentski život. Tu su i mehanizmi koji poboljšavaju ove sitne stvari, primjerice, servis za bicikl i efikasnija pošta. Još je jedna velika i krucijalna stvar našeg programa – stvorili bismo jasan i precizan mehanizam kako bi x-ica postala centar svega, centar studentskog života. U menzama bi se moglo plaćati x-icom, a u pojedinim trgovinama mogao bi se dobiti popust na x-icu. U dogovoru s Holdingom pokušali bismo napraviti da se x-ica i pokaz stope u jedan dokument i da se još smanji cijena pokaza. Ciljamo da se sva studentska dokumentacija usmjeri na x-icu, to su neke krucijalne točke našeg programa. Što se tiče apstraktnije razine, to su transparentnost i dostupnost.
Spomenuli ste transparentnost, a poprilično je netransparentno da Zbor Sveučilišta već gotovo dvije godine nema svoju web stranicu dok istovremeno raspolaže s preko milijun kuna godišnje. Trenutni saziv Zbora kazao nam je kako će stranica biti dostupna početkom 2019., ali to se do sada nije ostvarilo. Planirate li učiniti nešto po tom pitanju?
Pitanje je na mjestu i to je jedan od glavnih fokusa uz ostale. Sigurno ćemo raditi na tome. Mogu to tvrditi jer smo već na dosadašnjim sastancima nove liste definirali kako bi to trebalo izgledati, što će stranica točno sadržavati, tako da svaki student zna s koliko sredstava sveučilišni Zbor raspolaže, koliko može izdvajati za udruge i tako dalje. Definitivno smo odlučili da te informacije budu dostupne svim studentima i nema razloga da se to ne dogodi odmah po završetku izbora.
Još jedna od stvari koje ste prethodno spomenuli jest i da bi x-ica postala ‘centar svega’. Trenutni je saziv Zbora, moram se vratiti na njega jer je dio istih ljudi i na vašoj listi, tijekom prošle kampanje i dvogodišnjeg mandata čitavo vrijeme spominjao uvođenje e-indeksa. Kakav je stav vaše liste po tom pitanju?
Uvođenje e-indeksa je jedan vrlo kompleksan i zahtjevan posao koji se ne tiče samo sveučilišnog Zbora, nego i CARNet-a, SRCA… Nije jednostavno uvesti e-indeks na svaku sastavnicu Sveučilišta. Dio fakulteta uveo je e-indekse, primjerice, Filozofski fakultet. Ali, Filozofski za ljude koji se upisuju preko Studomata ima otvorenih samo deset kanala preko ISVU sustava. Što znači da jedan od najvećih fakulteta u državi, koji broji osam tisuća studenata, pri upisu kolegija u isto vrijeme deset od njih osam tisuća može se upisivati. Dakle nije u svakom i uvijek slučaju e-indeks profitabilan i bolji mehanizam od staroga. Dakle, smatramo da bi sastavnice same za sebe trebale odlučiti što im je najbolje. Uostalom, ima i studenata koji će reći ‘ja volim svoj indeks, ja ga volim imati, otvoriti , čuvati za uspomenu’. Imate i studente kojima to smeta, nekima se to dogodilo i na FER-u i na Filozofskom fakultetu.
Stvar je u tome da je SRCE još krajem 2017. reklo da je projekt e-indeks propali projekt. Studenti često ističu kako je papirnati indeks nepotreban trošak, ali vi biste ipak prepustili sastavnicama da same odluče hoće li ga ukinuti?
Upravo tako, kao što ste rekli. Nismo donijeli ad acta sud o tome, koji je baš tako konkretan. Mi smo odlučili da bi svaka sastavnica za sebe, sa svojim mogućnostima i sredstvima odlučivala hoće li ili ne uvesti e-indekse. Vi ste imali situaciju na fakultetu da se uvedu e-indeksi od 1. siječnja, što znači da je svaki student morao u devetom mjesecu platiti svoj indeks u kojega nikad ništa neće biti upisano, a koji je to novac? Jer je prema pravilniku to javna isprava do 1. siječnja, dakle 250 kuna puta koliko, da se nikad ništa ne bi upisalo u taj indeks. Razumijete, da se to dogodi na još nekim većim fakultetima, to izaziva nezadovoljstvo, netrpeljivost kod studenata, kad plate nešto 250 kuna, a nije nikada korišteno.
Dotaknimo se malo vaših konkurenata. Što mislite koja je vaša prednost pred konkurentskom Sveučilišnom listom Zajedno?
Naša glavna prednost duplo je veći broj studentskih udruga koje podupiru našu listu. Mislim da je to enormna razlika. I to ne samo udruge koje se tiču zagrebačkih studenata, nego studenata koji dolaze iz svih krajeva Hrvatske i imaju svoje klubove u Zagrebu – Zagorci, Slavonci, studenti iz srednje Bosne i Hercegovine, Livnjaci, Dalmatinci. Dakle svi ti klubovi, raznorazne udruge s najvećim studentskim projektima na svim sastavnicama, podupiru nas.
Neka programska prednost, zašto bi studenti glasali za vas, a ne njih?
Kada vi, kao konkurentska lista, stavite među glavne točke svoga programa ‘kava na x-icu’, nama to djeluje malo smiješno i neprofesionalno, točno bih to tako opisao. Kada vam oni kao konkurentska lista govore da bi povećali neoporezivost na 30.000 kuna, oni uopće nemaju jasno razvijen mehanizam kako to napraviti pa vi na njihovom Facebook profilu kada pričaju o tome, imate jednog čovjeka koji mu u komentarima dekonstruira cijeli program. I to je vrlo javno vidljivo. Ne možete donositi program bez jasnih mehanizama razvoja tog programa.
A vi imate jasne mehanizme razvoja svojih programa? Uzmimo za primjer projekt Zdravo Sveučilište, vi već imate razvijene korake putem kojih ćete ga realizirati?
Naravno, naravno. Da nama netko sada dođe među naše ljude da im pokažemo jasan mehanizam kako bi se to i gdje događalo. Mi bismo to isprezentirali, kao što ćemo to i učiniti čim budemo izabrani, ako budemo izabrani…
Dobro, recite onda koji će vam biti prvi korak u ostvarenju projekta Zdravo Sveučilište?
Prvi korak koji ćemo napraviti po pitanju Zdravog sveučilišta u suradnji s SC-om i Sveučilištem je dobiti sredstva za pravljenje samih prostorija po studentskim domovima koje bi bile ljekarne s osnovnim lijekovima. Dakle, prvo sredstva, a da biste dobili sredstva morate imati jako dobro napisan projekt, jer se sredstva za tako veliki projekt ne daju bez glave. I kada to uspijemo, ide glavni korak, a to je osnivanje sveučilišne ambulante od 0-24, gdje bi radili licencirani ljudi i koja bi se financirala kupnjom lijekova, iz Sveučilišta i tako dalje.
I vi ste uistinu uvjereni da ćete projekt Zdravog Sveučilišta uspjeti ostvariti u svome mandatu, ako ga osvojite?
Da. Nema puno okolišanja oko toga. Na tome smo temeljili cijeli naš program i rad unazad dva do tri mjeseca. To je stvarno i objektivno glavni fokus našeg i mislimo da je to najkrucijalniji problem.
Vjerujem da se i sami upoznati s činjenicom da je izlaznost na studentske izbore vrlo niska. Što činite i planirate učiniti u ova dva dana da potaknete studente da izađu na izbore?
Slažem se da je izlaznost porazna, što je zapravo jako tužno, takva inertnost od tolikog broja studenata. Osobno me to rastužuje, vjerujem i kolege sa suprotne liste. Kako privlačimo glasače? Prije svega, preko Facebook stranice, što je najdostupniji način pristupa studentima. Neka svaki od preko 1.600 studenata koji su lajkali stranicu kaže nekom svom prijatelju i tako se razvija neka vidljivost. Pokrenuli smo i Instagram profil za prezentaciju naših kandidata, što su do sada radili u studentskom životu, čime su se bavili. Uz to, svako od nas kandidata ima moralnu obvezu na svojim sastavnicama poticati ljude da izađu, da glasaju, da se aktiviraju po pitanju studentskih izbora i za zborove sastavnica i za Zbor Sveučilišta. Svaki student trebao bi osvijestiti koliko je važno izaći na te izbore, zaokružiti koga smatra prema programu da je najbolji.
I za kraj, pitanje vezano uz recentna događanja na Sveučilištu. Kakav je stav liste Studenti za studente po pitanju pokretanja postupka za dodjelu počasnog doktorata gradonačelniku Milanu Bandiću?
Stav liste, piše sve na Facebooku, piše sve online. Imali smo komentar vezan uz to pitanje, ne bježimo od njega. Vrlo je važno naglasiti da nitko sa sadašnje liste nije bio na sjednici Senata na kojoj se glasalo po tom pitanju. Mora se osvijestiti da je tek pokrenut postupak i da je tek izabrano Povjerenstvo. Dakle, još nije nikome dodijeljen doktorat, tek je pokrenuto Povjerenstvo i tek predstoji odlučiti hoće li dotična osoba dobiti počasni doktorat ili neće. Kada izađe zapisnik sa sjednice bit će vidljivo da nitko sa sadašnje liste nije bio na toj sjednici.
Što se tiče moga osobnog stava, ja bih glasao protiv imenovanja tog povjerenstva.
Ostali tekstovi na ovu temu:
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila da izlazi na studentske izbore
Prijetnje uoči studentskih izbora: ‘Za tebe bi bilo najbolje da prihvatiš te kandidature’
Objavljena je konačna lista kandidata za studentske izbore: Evo za koga možete glasati
Koliko puta moramo ponoviti? Ne, ne trebaju nam e-indeksi, postoji jednostavnije rješenje
Po prvi put u povijesti krenula Facebook kampanja za studentske izbore
Preko 70 tisuća studenata dobiva nove predstavnike: Poznat datum izbora na Sveučilištu u Zagrebu
