Obrada i korištenje metala su kroz povijest određivali smjer razvoja civilizacije. Tako danas možemo razlikovati ‘bakreno doba, ‘brončano doba’ i ‘željezno doba’, razdoblja u povijesti kada su ljudi otkrivali nove načine obrade metala i koristili ih za različite svrhe. Od alata i oružja, preko raznovrsnih naprava, do strojeva, ljudi su kroz različite nove tehnike obrade metala razvijali primjenu za široki spektar načina uporabe. Danas metal možemo vidjeti u svim oblicima u našoj okolini, a možemo se i u potpunosti posvetiti proučavanju metala kroz metalurgiju. Osim navedenih, postoji još puno činjenica o metalima, a mi smo izdvojili njih 10 koje do sad sigurno niste čuli!
1. 75 posto kemijskih elemenata čine metali
Od 118 danas poznatih kemijskih elemenata, njih 91 su metali. Danas se metali koriste za različite svrhe i proizvode, a najčešće se koriste željezo, aluminij, bakar, cink i olovo. Metali su cijenjeni zbog svojih svojstava kao što su čvrstoća, električna i toplinska vodljivost, sposobnosti savijanja te mogućnosti kemijskih reakcija u doticaju s drugim elementima.
2. „Metal s nebesa“
Stari Egipćani nisu znali koliko je željezo rasprostranjeno te su uglavnom koristili ono meteorskog porijekla, što je ovaj metal činilo preskupim za svakodnevnu upotrebu te se koristio samo u ceremonijalne svrhe. Budući da je dolazilo od meteorita, odnosno ‘s neba’ Egipćani su ovaj metal smatrali božjim darom, oslovljavali su ga kao ‘metal s nebesa’ te su na željezo gledali kao na kosti samih bogova.
3. Zlato se oduvijek upotrebljavalo zbog ljepote
U prošlosti su se grumenčići zlata sakupljali na obalama rijeka, prerađivali i oblikovali u ukrasne predmete. Već u 5. tisućljeću prije nove ere znalo se da bakar kovanjem postaje čvršći, a da se zagrijavanjem omekšava, dok zlato nije pokazivalo takva svojstva i zato nije bilo korišteno za izradu oružja. Zahvaljujući arheološkim nalazima, danas možemo vidjeti brojne zlatne ukrase i nakit koje su koristili stari narodi.
4. Disciplina koja se bavi metalima zove se metalurgija
Smatra se kako su prvi metalurzi bili upravo obrađivači zlata, a da se počeci metalurgije mogu pronaći u područjima rijeka Nila, Tigrisa i Inda. Danas poznajemo tri područja unutar metalurgije: ekstraktivnu metalurgiju koja se bavi izvlačenjem metala iz spojeva s nemetalima kao što su sulfidi, oksidi, karbonati i sl; mehaničku metalurgiju koja se bavi oblikovanjem metala; fizičku metalurgiju koja se bavi kontrolom procesa pomoću različitih metoda i testova te istraživanjem teorijskih i praktičnih principa ponašanja metala. U Hrvatskoj se ova disciplina može studirati na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
5. Metal + hladne temperature = potop Titanika
Svi znamo priču o brodu Titanik koji se nakon sudara sa santom leda potopio. No, jeste li znali da se ta tragedija mogla izbjeći da su graditelji Titanika razmišljali o temperaturi mora u kojoj je plovio? Naime, neki metali mijenjaju svoja svojstva u doticaju s različitim temperaturama, što je bio slučaj s metalom od kojeg je sagrađen Titanik. Temperatura mora u kojem je Titanik plovio bila je -2C°, što je metal od kojeg je sagrađen učinio puno krhkijim nego što je na višim temperaturama. Da je kojim slučajem temperatura mora bila viša, u doticaju sa santom leda paluba broda ne bi napukla i tako dovela do velike katastrofe, već bi se samo udubila, kao što se dijelovi auta izobliče nakon prometne nesreće. No, 1912. godine znanje o metalima nije bilo toliko razvijeno i ova tragedija je bila neizbježna.
6. Argentina je dobila naziv po jednom metalu
Republika Argentina svoje ime je dobila od španjolske, odnosno talijanske riječi ‘argentina’ što znači ‘napravljena od srebra’, a svoj korijen vuče iz latinskog naziva za srebro. Ovo ime spominje se u kontekstu legende iz 16. stoljeća o srebrnoj planini u središtu Južne Amerike kojim je vladao Bijeli kralj. Zapravo je riječ o velikim nalazištima srebra koje su kolonizatori otkrili na području Južne Amerike, a koje su kasnije naveliko bile iskapane i prevažane u Europu.
7. Najviše građevine svijeta napravljene su od metala
Najviše građevine svijeta napravljene su od metala, ponajviše od legure čelika. To su Burj Khalifa u Dubaiju, Tokijsko nebesko drvo te Šangajski toranj.
8. Naziv za žanr u glazbi ‘heavy metal’ itekako ima veze s metalom
Iako se možda čini da se zvukovi heavy metal glazbe dobivaju udaranjem metala, naziv ovog žanra nema veze s time. Naime, prvi bendovi heavy metal žanra dolaze iz Birminghama u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je nekoć bio centar metalne industrije. Bendovi kao što su Black Sabbath, Judas Priest i Led Zeppelin svi dolaze iz ove nekadašnje metalne meke. Smanjenjem proizvodnje metala u Birminghamu ovaj grad je postao poznatiji po heavy metalu, nego po proizvodnji metala.
9. Eiffelov toranj je 15 cm viši ljeti u odnosu na zimu
Eiffelov toranj građen je od čelika, što je slitina željeza i ugljika, a koji se širi na toplijim temperaturama. Iz tog razloga je Eiffelov toranj viši na ljeto nego što je zimi.
10. Metalurški fakultet se nalazi u Sisku
U Hrvatskoj se metalurgija može studirati na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji se nalazi u Sisku. Ove godine upisivat će svoju 59. generaciju studenata, a moguće je upisati dva smjera: Metalurško inženjerstvo i Industrijsku ekologiju. Moderna metalurgija se danas bavi dizajnom, razvojem i karakterizacijom materijala, od onih koji nas svakodnevno okružuju, do onih posebnih koji se koriste za automobilsku ili svemirsku industriju. S druge strane, Industrijska ekologija bavi se preradom i zbrinjavanjem metalnih materijala i otpada iz proizvodnje.
Studentske grupe na Metalurškom su male, što studentima omogućava individualnu suradnju s profesorima i jednostavnije učenje, a faks je opremljen svom potrebnom opremom za kvalitetno prenošenje i upijanje znanja. Također, dio studija je i stručna praksa, na kojoj studenti dobivaju priliku naučiti i vidjeti što ih čeka po završetku studija i dobivanju diplome. Zbog nove odluke Sisačko-moslovačke županije, svi studenti upisani na studij Metalurgije na Metalurškom fakultetu dobivaju mjesečnu stipendiju u iznosu od 700 kuna mjesečno.
Upisi na Metalurški fakultet još uvijek traju, a sve važne informacije možete pronaći na njihovoj web stranici ili na Facebooku.
_______________________________________________________________________________________
Tekst je nastao u suradnji native studija portala srednja.hr i Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.