Umjetnička škola Luke Sorkočevića, Dubrovnik
Foto: Umjetnička škola Luke Srokočevića, Dubrovnik
Školske godine 1990. / 1991. velikim zalaganjem gđe. Luciane Leoni prve baletne pedagoginje u školi, prof. Tatjane Šarić Lucić – ravnateljice Klasične baletne škole u Zagrebu i tadašnjeg ravnatelja Centra za umjetnički odgoj i obrazovanje «Luka Sorkočević» Dubrovnik – prof. Vinka Brnadića na školi je započela svoje obrazovanje i prva generacija učenika na baletnom odjelu, da bi Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske školske godine 1991. / 1992. pored dotadašnjeg isključivo glazbenog obrazovanja, na školi započelo i službeno osnovno baletno obrazovanje. U ovoj školi učenici danas mogu upisati glazbene programe i program likovne umjetnosti, a škola broji ukupno devet odjela – teorijski, glasovirski, gudački, odjel za gitaru i mandolinu, puhački, odjel za solo pjevanje, OBP odjel, slikarski i baletni odjel
Srednja škola Ambroza Haračića, Mali Lošinj
Foto: Youtube screenshot; Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj
Srednja škola Ambroza Haračića je pravni slijednik nekadašnjeg Srednjoškolskog centra (COUO) koji je nastao objedinjavanjem triju škola – pomorske, ekonomske i ugostiteljske škole, i to sedamdesetih godina 20. stoljeća. Od 1990. godine naša Škola nosi ime glasovitog i dugogodišnjeg profesora lošinjske pomorske škole Ambroza Haračića. Od spomenutih triju škola, najstarija je pomorska škola (pomorski nautičari) koja je započela svoje djelovanje, kao privatna škola još 1780. godine, pravo javnosti je stekla 1805. godine, a od 1855. djeluje kao državna pomorska škola u zgradi blizu župne crkve. Godine 1879. škola se seli u zgradu u luci. Od tridesetih godina dvadesetog stoljeća započinje i obrazovanje brodostrojarskih tehničara. Pomorska škola djeluje sve do 1948. godine kada se odlukom vlasti zatvara, a ponovno otvorenje su potakli malološinjski privrednici 1960. godine te se od tada školovalo više od 1200 pomoraca. Od 1991. godine škola je započela obrazovanje učenika u općoj gimnaziji, a od 1992. godine otvoren je Područni odjel opće gimnazije u Cresu. Do prosinca 2011. godine nastava se izvodila jednim dijelom u učionicama Osnovne škole Frane Petrića, a 2012. godine dobila je nove nadograđene prostore . Osim navedenih zanimanja, kroz protekle godine škola obrazuje ugostitelje (konobar, kuhar), prodavače, i po jedno ili dva zanimanja u obrtničkoj školi (brodograditelj nemetalnog broda, graditelj drvenog broda, automehaničar, brodski mehaničar, elektro-monter ili elektroinstalater). Školovanje obrtnika usklađuje se s potrebama i zahtjevima lokalnog gospodarstva. Od 2012. godine u školi je otvoren jedan odjel za učenike s teškoćama u razvoju – pomoćni kuhar i slastičar.
Osnovna škola Žnjan-Pazdigrad, Split
Foto: OŠ Žnjan-Pazdigrad
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Osnovna škola Žnjan-Pazdigrad s radom je počela 4. rujna 2017. godine i prva je osmoljetka koja se izgradila u Splitu od 1990. godine. Na školu se dugo čekalo, ali, kako ističu na stranicama, vrijedilo je čekati jer su dobili jednu od najsuvremenijih i najopremljenijih škola, i to ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. Nova škola u splitskom kvartu Žnjan, koji se postupno transformirao iz poljoprivrednog predgrađa u urbano stambeno naselje, nije projektirana samo kao mjesto edukacije, već i kao središnji javni i rekreativni prostor u kojemu je zajednički punkt vidno izostajao. Tijekom vrlo kratkog vremena škola je zaživjela kao prostor zajedništva te značajno podigla društveni i urbani standard čitavom okruženju.
Osnovna škola Mljet, Babino Polje
Foto: Marko Matijević, srednja.hr
Prva škola na otoku Mljetu je otvorena 1872 godine u Babinu Polju, dok se ranija naobrazba o osnovnoj pismenosti davala preko crkve. Prva škola u Babinu Polju bila je jednorazredna tj., nepodijeljena, a radio je samo jedan učitelj. Zgrada matične škole izgrađena je 1963. godine. Broj učenika u školi mijenjao se zbog raznih događanja, ratnih godina značajno se povećavao broj učenika, zbog dolaska na otok mnogih obitelji s dubrovačkog područja. Za vrijeme Domivinskog rata škola je imala 122 učenika, a po završetku rata broj se smanjio na 82 učenika. Škola nema sportsku dvoranu već ima betonsko igralište površine 480 četvornih metara koje je ograđeno i iscrtano s postavljenim golovima. Oko igrališta postavljena je zaštitna ograda.
Pazinski kolegij
Foto: Pazinski kolegij
Galerija 1 Fotografija
Otvori
Zgrada sadašnjeg Pazinskog kolegija izgrađena je 1913-1914. godine za smještaj učenika tada jedine hrvatske gimnazije u Pazinu. Na kraju drugog svjetskog rata zgrada je vraćena u crkveno vlasništvo i u njoj je u prosincu 1945. otvoreno Biskupsko sjemenište s Hrvatskom klasičnom gimnazijom, koje je zbog smanjenog broja učenika zatvoreno 1980. godine. Neiskorištenost zgrade nakon prestanka rada sjemeništa izazvala je traženje nove svrhe koja bi osmislila i iskoristila veličanstvenu zgradu. Krajem 80-ih godina počele su se naslućivati nove mogućnosti. Dana 15. rujna 1993. godine započela je prva školska godina, a 25. rujna upriličeno je svečano službeno otvaranje. Tako je započeo rad nove ustanove pod zaštitom sv. Josipa uz Božji blagoslov, da se graditelji ne bi uzalud trudili.Sljedećih školskih godina upisivane su nove generacije tako da se iz godine u godinu povećavao broj učenika, razrednih odjela, zaposlenih profesora i ostalog osoblja. Usporedno s tim uređivao se prostor za potrebe školske nastave i domskog smještaja učenika.Ljeti 1996. godine započelo se s gradnjom športske dvorane zbog potrebe za takvom vrstom objekta koji je nužan za život i odgoj osobito zbog toga što je većina učenika smještena u domu.
