U 76. godini života umro je Stephen Hawking: Za života je poželio da mu se na spomenik ugravira jedna jednadžba
Teoretski fizičar Stephen Hawking preminuo je u 76. godini života u svome domu u Cambridgeu, na dan broja Pi i rođendan drugog velikana fizike, Alberta Einsteina. Poznat je po svome radu području kozmologije, osobito u kontekstu crnih rupa, a sa svega 22 godine dijagnosticirana mu je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza. Liječnici su tada procijenili kako mu ostaju svega dvije godine života, no Hawking je poživio više od pola stoljeća dulje i obogatio znanost svojim fascinantnim radom.
Stephen Hawking; screenshot: YouTube
Stephen Hawking, rođen je u Oxfordu 1942., a na istoimenom je Sveučilištu završio studij fizike na Sveučilištu Oxford, dok je doktorsku tezu iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Bio je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najprestižnijih znanstvenih udruženja na svijetu. Na Lucasovoj katedri na Cambridgeu predavao je matematiku i fiziku, a zanimljivo je kako je ta ista pozicija nekada pripadala velikanima poput Isaaca Newtona.
Tijekom svoje znanstvene karijere bavio se istraživanjima na području kozmologije, a poseban predmet interesa bile su mu crne rupe. Još tijekom života govorio je kako bi volio da se na njegov nadgrobni spomenik ugravira jednadžba koja nosi njegovo ime – Hawkingova jednadžba, koja u sebi nosi sva njegova najvažnija otkrića. Jednadžba sadržava ideju prema kojoj crne rupe nisu u potpunosti crne već zrače sjaj zbog kvantnomehaničkih fenomena u blizini horizonta događaja crne rupe. To otkriće dovelo je do razumijevanja načina na koji svemir raste i mijenja se kroz vrijeme.
Hawkingovo najpoznatije djelo je ‘Kratka povijest vremena’ (A Brief History of Time), koje je zauzelo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i ondje se zadržao rekordnih 237 tjedana. Ovaj je veliki znanstvenik kao 22-godišnjak, zbog dijagnoze amiotrofične lateralne skleroze ostao potpuno nepokretan, a s vremenom je izgubio i sposobnost govora pa je komunicirao s pomoću računalnog sintetizatora glasa.
Čak i oni manje upoznati s njegovim znanstvenim postignućima za Hawkinga su imali priliku čuti u popularnim serijama i filmovima. Pojavljiavo se i često spominjao u ‘Teoriji velikog praska’, u ‘Simpsonima’, a pred par godina o njegovu je fascinantnom životu snimljen film ‘Teorija svega’.
