Argumenti koje biste trebali izjegavati u raspravama o veganstvu
Rasprave između vegana i nevegana moguće je pronaći na svim društvenim mrežama. Bez obzira na to radi li se o stranici Prijatelja životinja ili sponzoriranoj reklami za bunde, netko će u jednom trenutku početi raspravu. Iako pobornici obje strane mogu izvući ponekog asa iz rukava, neke loše argumente su iskoristili nebrojeno mnogo puta.
Photo by Forest Simon on Unsplash
Svjesni smo toga da rasprave na društvenim mrežama većinom nisu civilizirane jer se komentari pišu u ljutnji, ali ovi argumenti često se koriste i izvan tog konteksta. Ako želite unaprijediti svoje argumentacijske vještine i bolje dokazivati svoju poantu, navedeni argumenti vam nisu baš od koristi.
U raspravama često možemo pronaći obje verzije ovog argumenta. Veganska verzija glasi: za ljude nije prirodno da jedu meso, stoga ne bismo trebali jesti meso. Pritom je izostavljena druga premisa koja podrazumijeva da bismo trebali izbjegavati ono što nije prirodno. Ovdje je problematičan sam pojam prirodnosti, kojeg je teško definirati. S obzirom da pod neprirodnim podrazumijevamo nešto štetno za ljude, jedenje mesa se ne može podvesti pod tu kategoriju. Ljudi mogu probavljati meso i ono može sačinjavati dio zdrave prehrane.
Ni druga verzija ovog argumenta nije baš suvisla. Naime, neki protivnici veganstva se ponose dugom tradicijom homo sapiensa u jedenju mesa. Obično se pozivaju na činjenice koje ukazuju na napredovanje naše vrste radi jedenja mesa, radi čega ističu da je takva prehrana prirodna. Ovdje se radi o vremenima udaljenim više desetaka tisuća godina, radi čega argument nije upotrebljiv. Iako je jedenje mesa imalo neku vrijednost u razvoju naše vrste, to ne znači da ju trenutno ima.
Obje verzije argumenta promašuju kontekst unutar kojeg se rasprava treba odvijati, a njega čine potrebe ljudi unutar suvremenog društva, te njihov utjecaj na ostatak živog svijeta.
Uspoređivanje s primatima i lavovima
Vegani se često pozivaju na naše najbliže srodnike, primate. Linija argumentacije je obično ova: drugi primati ne jedu meso, a primati su nam najsličniji. Dakle, ni mi ne bismo trebali jesti meso. S ovim argumentom postoje dva problema. Prvi je taj što bismo svaku vrstu trebali promatrati za sebe. Ako nešto vrijedi za čimpanze, ne mora vrijediti za ljude, s obzirom da se svaka vrsta razvija na sebi svojstven način. Drugi problem je što je prva premisa neistinita. Naime, primati jedu meso.
Primatolozi općenito opisuju prilično krvoločne scene u prilog tome. Jedan od primjera može se pronaći u knjizi Fransa de Waala, Prirodno dobri: podrijetlo ispravnog i pogrešnog kod ljudi i drugih životinja. Radi se o crvenom kolobus majmunu kojeg je ulovila čimpanza. Pritom ga drži rukama i grize za glavu. Prizor je fotografiran, te je iz ovog primjera, a i drugih opisa iz knjige jasno da su takve situacije sasvim uobičajene.
Što se neveganske strane tiče, ona se ponekad voli uspoređivati s lavovima. Pobornici ovog argumenta ističu kako je jedenje mesa stvar prirodne hijerarhije. Isto kao što lavovi jedu pripadnike drugih, slabijih vrsta, tako i ljudi jedu druge životinje. Usporedbom se zanemaruje činjenica da neke vrste jednostavno ne mogu preživljavati bez jedenja mesa. No, ljudi nisu takva vrsta, dok lavovi jesu. Argument iz analogije se, stoga, ne može povući jer se ne radi o dvjema sličnim stvarima. Isticanje položaja u hijerarhiji i branjenje njenog postojanja trebalo bi se prikazati na drugi način.
”Ali što ako završiš na pustom otoku?”
Upitali bi neki protivnici veganstva. Scenarij je sljedeći: vegan si, završiš na pustom otoku, bez zaliha hrane i vode, ali se pokraj tebe nađe živa svinja. S obzirom da je situacija ekstremna i da je u pitanju stvar preživljavanja, bi li ubio i pojeo tu svinju?
Obratimo najprije pozornost na ovaj scenarij. Ako se nalazimo na pustom otoku, zapravo je najbitnije pronaći izvor pitke vode. Ukoliko ne nađemo vodu, uzalud bismo ubili svinju jer bez vode ne bismo mogli preživjeti više od sedam dana, dok bismo bez hrane mogli preživjeti i do više od tri tjedna. Smislite barem bolji scenarij!
No, prava poanta scenarija je dokazati veganima da bi u teškim uvjetima morali ubiti životinju za hranu. Neki će ju prihvatiti, neki neće, ali ona nije dovoljna za pobijanje samog koncepta veganstva. Radi se o neuobičajenom primjeru, te mnogi mogu ukazati na činjenicu da smo okruženi brojnim trgovinama i tržnicama na kojima možemo pronaći raznovrsnu hranu.
