Bavljenje tehničkim i prirodnim znanostima zagovaralo se u Hrvatskoj još prije 100 godina
U hrvatskim političkim, gospodarskim pa i obrazovnim krugovima sve je glasnije i učestalije propagiranje studijskih smjerova iz oblasti STEM-a, kao i istovremeno zagovaranje smanjenja upisnih kvota na društvenim te humanističkim fakultetima. No takva su politika ili barem retorika, kod nas bile prisutne prije punih 100 godina. O tome svjedoči tekst iz 5. siječnja 1916., u kojem list Hrvatski učiteljski dom, referirajući se na britanski Daily News, obrazlaže kako treba ‘uzgajati naciju’ u smislu obrazovanja.
Izvor: Školske novine| za povećanje desni klik -> pogledaj sliku
Tema usuglašavanja tržišta rada i obrazovnog sustava, na dnevnom je redu u javnosti i medijima svako malo. U kontekstu toga, politika i drugi sustavi moći u Hrvatskoj, sve glasnije mlade usmjeravaju pa i stipendijama stimuliraju na upis tehničkih i prirodnih znanosti, dok su studiji društvenog i humanističkog predznaka ‘na zlu glasu’. Naime, o njima se uglavnom polemizira u smislu prekomjernosti kadra, koji se na fakultetima takvog usmjerenja proizvodi.
No za razliku od Hrvatske koja je još uvijek uglavnom na teoriji po pitanju smanjenja kvota na spomenutim znanostima, Japan je otišao korak dalje.
Tamo je prošlo ljeto ministarstvo obrazovanja rektorima javnih sveučilišta izdalo obavijest da ukinu humanistiku i društvene znanosti, ili da ih nekako preformuliraju u iskoristivije znanosti. O tome je široko izvijestio h-alter.org, zanimljivo poentirajući da je ‘poput prirode, čovječanstvo ekosistem koji može biti narušen minijaturnim ukidanjem elemenata koje prostom oku ništa ne znače.’
Tema balansa utilitarnih i društveno-humanističkih te umjetničkih disciplina bila je na dnevnom redu u Hrvatskoj i davno prije.
Tijekom prvog svjetskog rata, točnije u siječnju 1916., Hrvatski učiteljski dom objavio je članak naslovljen ‘Obuka koja pripravlja za život’.
U njemu se referira na tekst britanskog Daily Newsa o ‘budućem uzgajanju naroda’.
Između ostalog se u članku navodi sljedeće – ‘Makar koliko bila velika naša nada u novi duhovni život, koji bi iz vrtloga današnjeg doba spasiti, ipak će i sam najoštriji idealista dopustiti, da dobrobit naroda u budućnosti zahtijeva sasvim novi način uzgajanja osnovan na praktičnoj podlozi. U budućnosti ne smiju više literatura i umjetnost nego tehnika i znanost sačinjavati glavni stožer našega obrazovanja. Novo doba zahtijeva samoodbranu i samoočuvanje pojedinca; svaki treba da svoj život uzme u svoje vlastite ruke.’
Čitav članak možete možete pročitati na fotografiji.
