Izrada pisanica jedna je od glavnih uskršnjih aktivnosti, no bez obzira na to mnogi nisu u potpunosti sigurni kaže li se ‘bojenje’ ili ‘bojanje’ jaja. Zavirili smo u Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i donosimo objašnjenje.
Uz šunku, mladi luk i francusku salatu, jedan od glavnih ‘rekvizita’ Uskrsa svakako su i šarene pisanice. No, mnogi baš u ovo, preduskrsno vrijeme, pogrešno koriste glagolsku imenicu kojom žele reći da će jaja prekriti bojom i učiniti ih da budu lijepa oku.
Riječ je, naime, o dilemi zvanoj ‘bojenje ili bojanje’, koja se zapravo može lako objasniti. Naime, kako piše u Jezičnom savjetniku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, bojenje je glagolska imenica koja označuje premazivanje, prekrivanje nečega boja, a koja se tvori od glagolskoga pridjeva trpnoga glagola bojiti.
Glagol bojiti, inače, pripada glagolima četvrte vrste, odnosno onima koji ispred infinitivnog nastavka imaju samoglasnik -i, a ne -a te glagolski pridjev glasi bojen, a ne bojan. Njemu se dodaje sufiks -je, pa nastaje glagolska imenica bojenje.
S druge strane, bojanje je glagolska imenica od glagola bojati se, što donosi u potpunosti drugo značenje. Dakle, ispravno je reći – bojenje jaja za Uskrs.
– Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripadaju izrazi bojanje kose, bojanje ograde, a pripadaju mu izrazi bojenje kose i bojenje ograde, kažu iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.