Boravak u prirodi zahtjeva oprez: Ovo se može svakome dogoditi ako nije pažljiv
Boravak u prirodi je sjajan, ali i opasan ako niste oprezni. Ako ne pazite na krpelje, riskirate zarazu lajmskom bolesti. Mjesec svibanj je posvećen podizanju svijesti o ovoj bakterijskoj infekciji koja nije smrtonosna, ali treba se liječiti antibioticima kako bi se spriječio razvoj bolesti i njene posljedice. Najprepoznatljiviji simptom bolesti je ožiljak u obliku mete na području ugriza krpelja. U Hrvatskoj se godišnje prijavi 494 slučajeva ove bolesti.
Odmor u prirodi vrlo je blagotvoran, opuštajući, a svjež zrak je toplo preporučljiv za vaše zdravlje. Toga su brojni svjesni pa tako i učenici i studenti koji se tijekom praznika isto mogu naći na livadama, planinama i šumama. No, trebate se paziti krpelja. Uzročnici su mnogih bolesti, a jedna od njih je i lajmska bolest. Upravo je svibanj mjesec posvećen podizanju svijesti o tom riziku.
Veliki rizik u Europi: U Hrvatskoj 494 slučajeva godišnje
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), krpelja se trebaju paziti svi koji hodaju šikarama i niskim raslinjem u pravilu do jednog metra visine. Krpelji se također nalaze i u grmovima, na njegovim granama i listovima. Uz meningitis, lajmska bolest je u našoj državi glavna opasnost koju vam krpelji mogu prenijeti svojim ugrizom, pogotovo u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Uzročnik lajmske bolesti je bakterija ‘Borrelia burgdorferi’, Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis. lajmska bolest bio je predmet i znanstvenog rada ‘Epidemiološke osobitosti lajmske bolesti u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2016. godine‘. U tom su radu istraživači Darko Ropac, Boris Šokman, Ina Stašević i Sanja Kurečić Filipović, ustvrdili da se godišnje u Hrvatskoj prijavi 494 slučajeva ove bolesti. Sve skupa su analizirali 2.470 prijava ove bolesti.
– Najčešće se radi o radno aktivnim osobama (26,5 posto), umirovljenicima (18,8 posto), djeci (11,75 posto) i učenicima (9,19 posto). Udio poljoprivrednika u uzorku oboljelih iznosi samo 0,6 posto. Nakon 20. godine života broj oboljelih progresivno raste uz značajne razlike između dobnih skupina. Najveći broj oboljelih zabilježen je u razdoblju od svibnja do srpnja. Bolest pokazuje izrazito sezonski karakter i najčešća je u sjevernim i kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Značajna je razlika u incidenciji bolesti (p<0, 001) između sjevernih (14,1) i južnih (0,7) područja Hrvatske (1:22). Linija razgraničenja bolesti ide duž 450 sjeverne geografske širine. Prosječna godišnja incidencija iznosila je 11, 7/100 000, dok je kod djece bila 19, 3. Bolest je u korelaciji s izloženošću njenim prirodnim žarištima, uz nisku zastupljenost među poljoprivrednicima, stoji u njihovom istraživanju.
Također, prema izvješću regionalnog centra UN-a za zapadnu Europu, lajmska bolest je najraširenija bolest koju uzrokuje neki uzročnik u cijeloj Europi. U posljednjih 20 godina, zabilježeno je preko 360 tisuća slučajeva. Pasteurov institut u Francuskoj je pobrojao oko 53 novih slučajeva na 100 tisuća ljudi u razdoblju od 2009. do 2017. godine.
Kako prepoznati simptome lajmske bolesti?
UN-ovo izvješće istaknulo je kako se bolest uzrokuje isključivo preko ugriza krpelja i srećom zaraza se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Ako nemate simptome lajmske bolesti, onda nema ni potrebe za njenom dijagnozom čak i ako vas je krpelj ugrizao. No, ako imate lajmsku bolest, najprepoznatljiviji je simbol karakteristični ožiljak na koži koji podsjeća na metu za pucanje.
Dakle crvena točka, okružena bijelim krugom i još jednim crvenim krugom na području ugriza, najpouzdaniji je simptom lajmske bolesti. Uz ovo crvenilo nazvanim ‘erythema migrans’, pacijenti imaju i drhtavicu, vrućicu, glavobolje ili bolove u tijelu. Ukoliko se bolest brzo ne liječi, bakterija se širi u idućim tjednima s pojavama simptoma kao što su nervoza, poremećaji na koži i problemi sa zglobovima koji naposljetku mogu imati posljedice.
Cjepiva nema, ali ima antibiotika: Samo reagirajte na vrijeme
Iako lajmska bolest uzrokuje brojne probleme i posljedice, rijetko kada je smrtonosna. Ako nemate spomenute simptome, UN ističe da nema potrebe za odlasku liječniku čak i ako vas je ugrizao krpelj (barem što se tiče lajmske bolesti). Bolest se liječi antibioticima i većina pacijenata, navodi UN u razgovoru s virologom Océanom Sorel, se u potpunosti oporavi. No, zabilježeni su i ‘rijetki slučajevi’ gdje simptomi, ako nisu tretirani na vrijeme, ostaju i nakon liječenja zbog tzv. ‘post-lajmskog sindroma’.
Cjepiva za lajmsku bolest nema, ali svejedno možete živjeti po onoj filozofiji ‘bolje spriječiti nego liječiti’. U tom duhu je HZJZ upozorio kako se zaštiti od krpelja. Ukratko, krećite se u prirodi samo obilježenim stazama, ne idete po grmlju te obucite odjeću dugih rukava i nogavica kako ste zaštitili kožu od pristupa krpeljima. Po povratku kući, otuširajte se, ali i pregledajte tijelo da ne bi slučajno imali nekog krpelja na sebi. Ukoliko primijetite krpelja, u prvih nekoliko sati od uboda, možete ga i sami odstraniti, ali pažljivo prateći propisane upute.
– Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik. Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza. Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom, poručili su iz HZJZ-a.