Borba među kandidatima za predsjednika Francuske važna je i za tamošnju znanstvenu zajednicu
Drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj održat će se ove nedjelje. Borba između Emmanuela Macrona i Marine Le Pen veoma je važna za Francusku, ali i za njezinu znanstvenu zajednicu zbog najavljenog poništavanja nepopularnih reformi.
Foto: Pixabay
Trenutni predsjednik Emmanuel Macron suočit će se s Marine Le Pen, vođom desničarskog Nacionalnog okupljanja (RF). Na posljednjim izborima 2017. godine Macron je uvjerljivo odnio pobjedu s 66% glasova, ali ankete ovaj put predviđaju znatno napetiju borbu. Pad popularnosti Macron je doživio između ostalog i u znanstvenoj zajednici zbog provođenja kontroverznih reformi koje su povećale autonomnost sveučilišta, ali i nesigurnost pozicija njihovih zaposlenika.
Nepopularne reforme
Kako prenosi Nature, bivši predsjednik Nicholas Sarkozy 2007. godine je počeo s uvođenjem kontroverznih reformi. Sveučilišta je odlučio približiti američkom i britanskom modelu uvođenjem znatno većeg stupnja autonomije. Povećana je razina financijske potpore korporacijama koje se bave istraživanjima, te je poticano povezivanje studenata s potencijalnim poslodavcima. Također, Sarkozyjeva vlada osigurala je brojne porezne olakšice poslodavcima koji su ulagali u znanstvena istraživanja i razvoj. Emmanuel Macron u velikoj je mjeri nastavio provoditi Sarkozyjeve reforme.
Velik dio znanstvenika nije bio zadovoljan Sarkozyjevim reformama. Znanost je u Francuskoj dio javnog sektora i kao državni službenici, znanstvenici su uživali u određenim beneficijama poput izdašnih mirovina i zaštite od prekomjernog rada. Povećanje autonomije sveučilišta dovelo je i do prosvjeda, a postavljalo se i pitanje je li uopće potrebno državnim novcem finacirati privatne kompanije, i to iznosima koji su među najvećima u Europskoj uniji.
Potencijalna opasnost za znanost
Dio znantvenika se zato odlučio okrenuti prema Marine Le Pen, koja je obećala poništiti neke od nepopularnih reformi i dio novca ušteđenog na poreznim olakšicama preusmjeriti za javno financiranje istraživanja u slučaju da dobije vlast. I dok je Le Penino obećanje popularno kod dijela znanstvenika, ostatak njezinog programa mogao bi nanijeti znatnu štetu znanstvenoj zajednici, ne samo u Francuskoj nego i šire, upozorava Nature.
U planu je znatno ograničavanje imigracije, koje bi moglo onemogućiti suradnje sa znanstvenicima u drugim državama. Također, na udaru bi se mogle naći manjinske zajednice. Le Pen je najavila uvođenje zakona kojim bi u javnim školama bilo zabranjeno nošenje hidžaba, te bi time mogla ugroziti mogućnost obrazovanja određenim društvenim skupinama, a samim time i znanstvenoj zajednici u budućnosti.
Iako Le Pen više ne najavljuje mogući izlazak Francuske iz Unije, njezini planovi za ograničavanje imigracije, ograničavanje prava stanovnika EU koji nisu francuski državljani i ograničavanje uplata u proračun EU predstavljaju kršenje zakona i sigurno će loše djelovati na odnos Francuske s Europskom unijom, prenosi Nature.
Primjer Mađarske
Slično se već dogodilo u Mađarskoj, čiji je ponovno izabrani premijer Viktor Orban obećao 500 milijuna eura vrijedno ulaganje u izgradnju znanstvenih parkova na 20 sveučilišta. U isto vrijeme, Europska komisija u Briselu pokrenula je postupak protiv Mađarske zbog povrede Uredbe o uvjetovanosti.
Europska komisija utvrdila je da je Orbanova vlada onemogućavala neometan rad sudstva, medija i sveučilišta, što bi za Mađarsku moglo značiti znantne financijske sankcije kako bi se očuvala vladavina prava, odnosno dobro financijsko upravljanje proračunom EU. To za Mađarsku potencijalno znači gubitak milijardi eura iz europskog proračuna, te će sigurno negativno utjecati i na sveučilišta.
Scenarij viđen u Mađarskoj mogao bi se ponoviti u Francuskoj, te ostaje na znanstvenicima da donesu odluku koja će donijeti ne samo kratkotrajnu korist već dugoročnu dobit za cjelokupnu znanstvenu zajednicu.
