Casa de Papel snimana je po istinitim događajima: Evo koje su je pljačke inspirirale
Nedavno je i službeno objavljeno da su počela snimanja pete sezone ultra popularne serije La Casa de Papel, koja će ujedno biti i posljednja sezona, ove već sada kultne serije. Serija prati avanture ‘razbojnika’ koji se upuštaju u neke od najvećih pljačkaških pothvata ikada, no glavno pitanje jest – je li serija snimljena po istinitim događajima?
Screenshot YouTube
Velike i dobro promišljene pljačke su svima zanimljive, koliko god bili protiv kriminala. Upravo zato su filmovi i serije koje se bave tom tematikom (kao na primjer Oceanovih 11) vrlo uspješni. Iako se još nije dogodilo da je netko probao izvesti filmsku pljačku, morate priznati da dok gledate tako nešto, osjećate se inspiriranima.
Nažalost, velike pljačke se zaista događaju i iskreno sumnjamo da su simpatične kao što se to prikazuje u filmovima i serijama. Vjerojatno pljačkaši nemaju vremena za bacanje dobrih fora ili romanse s taocima. No, zato i volimo svijet filmova – u njemu je sve dopušteno.
Ipak, umjetnost oponaša stvarnost, a pitanje je koju li je to pljačku oponašala La Casa de Papel? Voljeli bismo kada bi postojao jednostavan odgovor u kojem bismo vam mogli reći radi se o jednoj specifičnoj pljački, no seriju (odnosno scenaristu) je inspirirao niz raznih poznatih pljački.
Pljačka Banco Central u Fortalezi (2005)
Jedna od najuspješnijih i najvećih pljački u povijesti se odvila u brazilskom gradu Fortaleza prije petnaest godina. U pljački je ukradeno preko 70 milijuna dolara iz sefa podružnice Banco Central, a do danas se još uvijek nije otkrilo tko je počinio pljačku, te nisu pronađeni novci.
Nisu imali spektakularan ulaz u banku kao što je to slučaj u La Casi de Papel, ali su uspjeli izbjeći sve senzore i alarme, te je pljačka koja je počinjena u subotu, otkrivena tek u ponedjeljak kada je banka normalno započela s radom.
U pljački je vjerojatno sudjelovalo oko 25 ljudi, no samo osam ih je uhvaćeno, te je nešto manje od deset milijuna dolara pronađeno. Sumnja se i da su pljačkaši bili žrtva otmice, te da je vođa i osoba iza cijele operacije, Luis Fernando Ribeiro, ubijen od strane otmičara.
Pljačka Banco Itaú u Sao Paolu (2011)
Brazil se ponovno nalazi na ovom popisu, zato što je jedna od najvećih pljački nakita se dogodila upravo u jednoj od najsigurnijih banki ikada, u Sao Paolu. Ova je pljačka slična La Casi de Papel po tome što skoro nitko nije ozlijeđen u pljački, odnosno samo dva zaštitara.
Pljačka je trajala nekoliko sati, a pljačkaši su samo ušetali u banku, koja je u to vrijeme bila pod renovacijama, predstavljajući se kao majstori za namještaj. Njih 12 je odmah ušetalo u sivim uniformama, a zatim su natjerali zaštitare da puste ostale unutra.
Naravno, slučaj nikada nije riješen, a postoji i sumnja da su istražitelji bili u dosluhu s pljačkašima, kako su počeli raditi na slučaju tek tjedan dana nakon što se pljačka odvila. Inače je ‘pravilo’ da su prvih 48 sati ključnih za rješavanje slučaja, a ovdje su i zaštitari bili ispitani tek 11 dana nakon same pljačke.
Anthony Curcio (2008)
Iako je u ovoj pljački ukradeno ‘tek’ 400 tisuća dolara, te je počinitelj, Anthony Curcio, na kraju uhvaćen te je odslužio i kaznu u zatvoru, pljačka se nalazi na ovom popisu zbog predanosti samom planu, te inventivnom bijegu.
Velik dio same pljačke u La Casi de Papel jest zbunjivanje policije i javnosti, a sličnu je stvar napravio i Curcio kada je planirao svoju pljačku. Naime, mjesecima je pratio pokrete kombija koji je donosio novac u banku, te koji su protokoli u slučaju pljačke, imao je nekoliko probi bijega, i na samom kraju, zaposlio je 15 do 20 ljudi da se pojave ispred banke u isto vrijeme kada je izvodio pljačku, odjeveni isto kao i on.
Iako je uspješno pobjegao u tom trenutku i to putem potoka u blizini banke, na kraju je ipak uhvaćen te su skoro svi novci bili vraćeni. Odale su ga neke sitnice, od toga da ga je jedan beskućnik vidio kada je vježbao bijeg, pa do toga da je pronađena maska u blizini scene zločina s njegovim DNK.
Bonus:
Maske
Sada već zaštitni znak serije, Dalijeve maske nose određeno značenje i ne nalaze se tu slučajno. Salvador Dali, poznati umjetnik koji je svojim radom odbacivao moderno kapitalističko društvo.
Bella Ciao
Naši razbojnici su dio otpora protiv trenutnog stanja u svijetu, slično kao što su postojali antifašistički pokreti otpora za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je jedna od zaštitnih pjesma pokreta bila ‘Bella Ciao’. Nije slučajno da je ta pjesma postala i zaštitni znak Profesora i njegove bande.
