Coursera: Besplatno online obrazovanje za koje se isplati izdvojiti vremena
Od pojave interneta prije 25 godina razvilo se puno različitog sadržaja. Neki od njih omogućili su razvoj negativnih trendova, dok su drugi uspjeli pridonijeti pozitivne
promjene. Kvalitetni sadržaji svakako su besplatni tečajevi, a jedan od najpoznatijih i najvećih projekata je Coursera.org – stranica koja nam omogućuje pohađanje preko 600 besplatnih programa
koje vode profesori s više od 100 različitih fakulteta.
screenshot: coursera.org
Coursera.org je jedan od najpoznatijih i najvećih projekata s preko 600 besplatnih programa koje vode profesori s više od 100 različitih fakulteta. Tečajevi su podijeljeni u 25 različitih kategorija od kojih najveću ponudu imaju humanističke znanosti, sociologija i biologija. Sve programe vode profesori sa Sveučilišta u Stanfordu, Londonu, Melbourneu, Harvardu i drugih svjetski poznatih sveučilišta što jamči visoku kvalitetu predavanja.
Polaznik dobiva priznanje o uspjehu
Polaznici na Courseri mogu birati između 25 različitih kategorija, od kojih su najzastupljenije humanistička znanost, sociologija i biologija. Postoje i druge zanimljive kategorije od kojih
bi još izdvojili kategoriju za profesionalni razvoj učitelja, zatim muzika,
film i audio te inženjerstvo. Polaznik dobiva priznanje o uspjehu potpisanu od strane predavača, dok poduzeća mogu uz plaćanje osigurati verificirane certifikate svojim zaposlenicima koji su uspješno položili neki od tečajeva.
Budući da sam do sada upisao dva kursa na toj stranici, odlučio sam prenijeti svoje iskustvo na vas. Prvi, pod nazivom ‘Camera never lies‘, prijavio sam zbog eseja za jedan kolegij i kako bih vidio o čemu se tu radi, kakav je koncept te kvaliteta obrazovanja. Obavijest o početku dobio sam tjedan prije početka, a uz to i
njihova očekivanja, strukturu predavanja i sadržaj. Voditelj je bio dr. Emmet Sullivan profesor Fakulteta za umjetnost i sociologiju sa Sveučilišta u Londonu.
Komunikacija profesora i studenata odvija se isključivo preko interneta
Komunikacija profesora s polaznicima odvijala se preko elektroničke pošte i foruma na
courseri. Tečaj se mogao položiti preko kolokvija, odnosno polaganja kvizova koji su objavljivani svakih tjedan dana ili ‘kampanjskom’ opcijom polaganja završnog ispita nakon završetka svih predavanja koja su trajala šest tjedana. Osim kolokvija i ispita ponuđena je i mogućnost rješavanja domaćih zadaća u obliku kratkih testova. Testovi su uglavnom bili sastavljeni od pitanja s pet ponuđenih odgovora, takva su pitanja ispravljana kompjuterski. Postojala su i pitanja na koja je trebalo dati pismeni odgovor te su ona ocjenjivana od pet drugih polaznika, a za njihovu konačnu ocjenu se uzimao njihov prosjek (peer review).
Već nakon prvih zadaća ljudi su se počeli buniti na forumu o lošim i neoriginalnim pitanjima i
ponižavajućem ponašanju osoblja nakon upućenih kritika. Vrlo brzo je uslijedila isprika profesora što je za mene bilo pravo osvježenje u odnosu na dosadašnja iskustva u obrazovanju u Hrvatskoj. Predloženo je da polaznici sami sastavljaju pitanja i šalju njihove prijedloge te da će najbolja pitanja, biti uvrštena u tjedne kvizove.
Rasprava na forumu se i dalje nastavilate je forum, zbog par uvredljivih komentara, ukinut već nakon par dana unatoč tome što su takvi komentari bili u velikoj manjini. Sve te silne prepirke i problemi prilično su me udaljili od kursa, a s obzirom na to da sam do tada već uspio pronaći zadovoljavajuću literaturu na ponuđenim linkovima ispod predavanja, odustao sam od daljnjeg
polaganja kvizova.
‘Uvod u astronomiju’ na razini kolegija s fakulteta
Polovično zadovoljan odlučio sam pričekati s novim prijavama, ali sam vrlo brzo počeo dobivati mailove coursere s prijedlozima za nove tečajeve te sam se prijavio za dvanaest tjedana dugi kolegij pod nazivom ‘Introduction to astronomy‘ koji je vodio Ronen Plesser, profesor na ‘Duke Universityu’ iz Amerike.
Oduvijek sam htio naučiti malo više od položaja velikog medvjeda te sam bio jako motiviran za
novi tečaj koji sam upisao. Već sam se u uvodnom mailu pomalo prepao upozorenja o potrebnom predznanju nekakvih formula koje nisam nikada vidio, no to me nije obeshrabrilo da započnem s gledanjem prvih 11 videa koji su obuhvaćali gradivo za kviz koji je trebalo položiti nakon prvog tjedna.
S prva tri videa u trajanju od desetak minuta sam bio oduševljen no vrlo su se brzo pojavili prvi problemi. Četvrti video već je puno više ušao u matematičke izračune, a svaki sljedeći se sve više bavio koordinatama različitih zvijezda i izračunima položaja drugih zvijezda, što mi je sve više izazivalo glavobolju.
Nakon odgledanih sedam, osam predavanja odlučio sam se okušati u kvizu za prvi tjedan da vidim jesu li i oni fokusirani na matematička računanja koja su u meni, umjesto da pomoću njih detektiram položaj pojedinih zvijezda, izazivala potpunu dezorijentaciju. Već nakon prvih par pitanja shvatio sam da ću morati upisati kurs matematike prije nego li nastavim s ‘Uvodom u astronomiju’ te sam odustao i od ovog tečaja.
Coursera.org je projekt visoke kvalitete
Ovo iskustvo za mene je bilo vrlo važno te i dalje smatram kako je Coursera.org projekt vrlo visoke kvalitete. Unatoč odustajanju u oba pokušaja, većinom zadovoljni komentari objavljeni na forumu pokazuju kvalitetu.
Prvi tečaj je po meni bio nešto lošije organiziran i proveden te su se zbog toga i pojavile
prepirke i kritike, no dojma sam da je ‘Uvod u astronomiju’ bio vrlo dobar te barem na razini, ako ne i kvalitetniji od pojedinih kolegija na hrvatskim sveučilištima. Istina, za nekoga tko ima problema s pronalaskom velikog medvjeda svakako je bio previše kompliciran, no za studente koji su uže povezani s astronomijom i matematikom smatram da bi taj kurs bio od velike važnosti i pomoći u daljnjem obrazovanju.
Za sljedeći pokušaj vjerojatno ću uzeti nešto iz društvenih znanosti kako bi mi bilo lakše i zabavnije stjecati nova znanja za koja se nadam da bi mi mogla pomoći u profesionalnom napretku, a osim toga i dodatno obogatiti moj životopis.
