Danas se hvalimo ulaskom u tu instituciju, a bili smo među njenim osnivačima: 6 zanimljivih činjenica o CERN-u
Republika Hrvatska danas postaje članica CERN-a, a ulazak će svojim potpisima na sporazumu danas zapečatiti ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak i glavna direktorica CERN-a, Fabiola Gianotti. CERN je Europski laboratorija za fiziku čestica i najveći je znanstveni laboratorij na svijetu. Donosimo šest zanimljivih činjenica koje niste znali o toj važnoj međunarodnoj instituciji.
Sjedište CERN-a; foto: pixabay
Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN) je najveći istraživački laboratorij na svijetu, a osnovalo ga je davne 1954. Europsko vijeće za nuklearna istraživanja. Svrha su mu fundamentalna istraživanja na području fizike elementarnih čestica, pojednostavljeno rečeno – fizičari i inženjeri istražuju temeljnu strukturu svemira te dolaze do uvida u temeljne zakone prirode.
CERN je kratica za Conseil européen pour la recherche nucléaire (fr. Europsko vijeće za nuklearna istraživanja), a ova međunarodna institucija nalazi se na Francusko-Švicarskoj granici u blizini Ženeve. Danas broji 22 zemlje članice, a Hrvatska 2019. ulazi u to elitno društvo s kojim je do sada surađivala samo temeljem ugovora o suradnji. Kako je istaknula ministrica Divjak, riječ je o novim prilikama za hrvatske znanstvenike, nastavnike i učitelje, ali i inovativnu industriju, koja sudjelovanjem na CERN-ovim natječajima u vrijednosti od 500 milijuna eura godišnje može bitno unaprijediti svoje poslovne procese. Hrvatsku će članstvo u CERN-u koštati oko milijun švicarskih franaka.
Tom prilikom, u nastavku donosimo šest zanimljivih činjenica koje niste znali o CERNU.
1. Jedan od osnivača bila je Jugoslavija
Iako Hrvatska tek sada ulazi u CERN, čvrsta veza s tom institucijom postoji još od njenih početaka. Hrvatska je bila u sastavu Jugoslavije, a upravo je Jugoslavija jedna od 12 zemalja koje su utemeljile CERN 1954. godine. No, već u rujnu 1961. Jugoslavija izlazi iz tog elitnog društva. Kako je pojašnjeno na službenim stranicama CERN-a, razlog je bio taj što zemlja nije mogla plaćati godišnju članarinu.
2. CERN je kolijevka interneta
Godine 1981., tada nepoznati fizičar i zaposlenik CERN-a, Tim Berners-Lee, izumio je World Wide Web. S belgijskim kolegom Robertom Cailliauom prvi je put uspješno uspostavio komunikaciju između HTTP klijenta i servera. Berners-Lee usavršio je sustav koji omogućava linkanje, pregledavanje i sortiranje informacija preko računala povezanih telefonskom mrežom. Prva web stranica u CERN-u i na svijetu bila je posvećena upravo projektu World Wide Weba, a opisivala je osnovne značajke weba: kako pristupiti dokumentima drugih ljudi i postaviti vlastiti server.
3. Najveća ‘mašina’ na svijetu
Najveći i najmoćniji akcelerator čestica na svijetu nalazi se upravo u CERN-u, i naziva se The Large Hadron Collider (LHC). Sastoji se od prstena opsega 27 kilometara kojeg čine supravodljivi magneti s akceleratorskim strukturama koje ubrzavaju čestice tijekom njihovog kruženja kroz cijev. Najmoćnija ‘mašina’ svijeta prvi je put proradila 2008., a smještena je pod zemljom jer Zemljina kora pruža zaštitu od zračenja.
4. Toplije nego na Suncu
U 2012., znanstvenici koji su radili na istraživanju uvjeta nakon Velikog praska, a uz pomoć LHC-a, srušili su rekord u postizanju najviše temperature koju je ikada stvorio čovjek. Znanstvenici su ondje sudarili ione kako bi stvorili vruću subatomsku juhu na 5,5 trilijuna Celzija, a riječ je o temperaturi 100.000 puta većoj od temperature na Suncu. Prethodno postavljen rekord postavili su postavili su znanstvenici iz Nacionalnog laboratorija Brookhaven u New Yorku razbijanjem iona zlata, a riječ je o 40% nižoj temperaturi od one koju su uspjeli postići CERN-ovi fizičari.
5. Po prvi puta u povijesti, na čelu CERN-a sjedi žena
Od osnutka CERN-a, sada već davne 1954. godine, po prvi puta na njegovu čelu sjedi žena. Njeno ime je Fabiola Gianotti, Talijanka koja je studirala književnost i umjetnost, svira glasovir i obožava kuhati. Od malena je obožavala prirodu, a nakon što je pročitala biografiju Marie Curie, odlučila je doktorirati fiziku elementarnih čestica. Svoj mandat Gianotti je započela 2016., a na čelu CERN-a provest će pet godina.
6. Prvi hrvatski uređaj za ispitivanja u CERN-u nastao suradnjom PMF-ovaca i FER-ovaca
Godine 2015. u CERN su isporučeni prvi uređaji napravljeni u Hrvatskoj. Riječ je o pikoampermetru, uređaju za mjerenje malih struja. Uređaj je iznjedrila PicoLogic, spin off kompanija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, glavni istraživač bio je profesor Mirko Planinić s Fizičkog odsjeka, koji je tvrtku osnovao s Marinkom Kovačićem, asistentom na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Više o ovome možete čitati ovdje.
