Danas svjetski poznate priče iz davnina ljudi su nekoliko tisuća godina čuvali usmenom predajom
Britanski antropolog Jamie Tehrani i portugalska etnografkinja Sara Graça da Silva objavili su studiju u kojoj su potvrdili kako i neke od najpoznatijih svjetskih bajki potječu iz priča starih po nekoliko tisuća godina.
foto: www.disney.wikia.com
Pitanje odakle dolaze bajke jedna je od najvećih zagonetki svih istraživanja koja se bave tim dijelom kulturnog nasljeđa, a rekonstrukciju njihova nastanka često ometaju poteškoće pri određivanju njihovog žanra. Veliki problem stvara i igra između usmene predaje i pismene tradicije.
Ljudi usmenom predaju uspjeli sačuvati bajke tisućama godina
Iako se većina znanstvenika složila da pisane verzije bajki svoje porijeklo vuku iz usmenih predaja iz davnina, neki naučnici sumnjaju u tu mogućnost jer im se čini malo vjerojatnim da se te priče mogu očuvati tolike generacije bez ikakvog pismenog traga.
Antropolog Jamie Tehrani i etnografkinja Sara Graça da Silva svojim su istraživanjem potvrdili da se veliki broj priča iz davnina oralno prenosio u indoeuropskim kulturama pa su se tako širile svijetom, ali i sačuvale među ljudima tisućama godina.
Prema njihovim rezultatima, možda najpoznatija priča iz davnina Ljepotica i Zvijer stara je između 2.500 do 6.000 godina te je vjerojatno bila prisutna i u antičkim narodima, čiji je jezik najstariji poznati rođak indoeuropskih kultura.
Braća Grimm pretpostavljala da su priče stare više tisuća godina
Ova priča prvi je put zapisana 1740. godine, a ekranizirana 1946. godine. U međuvremenu je, po uzoru na ovu čini se prastaru priču, napravljeno nekoliko crtića, a 2014. objavljen je i francusko-njemački film.
Znanstvenici su pri istraživanju koristili tehnike koje se češće koriste u biologiji te su proučavali poveznice između 275 različitih priča. Njihovi rezultati važni su kako bi se definiralo od koga smo naslijedili neka najvažnija kulturna nasljeđa. Zanimljivo je da su i braća Grimm, jedni od najzaslužnijih autora za popularizaciju priča iz davnina, pretpostavljali da vuku porijeklo iz starih indoeuropskih naroda, dok su tek kasniji naučnici smatrali da su one ipak puno mlađe, piše britanski Guardian.
Njihova teorija bila je da su one nastale u rimskoj i grčkoj mitologiji, ali ovo najnovije istraživanje pokazuje da su one ipak puno starije i potječu iz vremena kada nisu postojali književni zapisi te su se prenosili isključivo usmeno, iz generacije u generaciju.
