Deset znanstvenika koji su svojim otkrićima obilježili 2013.
Prestižni časopis Nature objavio je listu najutjecajnijih i najzapaženijih znanstvenika tijekom 2013. godine te je upozorio na još njih pet koji bi tijekom narednih 365 dana doći do bitnih otkrića.
Kao što to obično biva na početku godine se stvaraju razne liste najboljih za proteklo razdoblje. Rangira se sve, od glazbenih spotova preko nogometaša do najutjecajnijih ličnosti. Znanstvena zajednica također nije imuna na sindrom rang listi pa je tako časopis Nature nedavno objavio popis znanstvenika, istraživača i učenjaka koji su u 2013. ostvarili najznačajnija otkrića.
Feng Zhang
Prvi izbor pretižnog časopisa je neuroznanstvenik Feng Zhang. Na MIT-u, svom matičnom sveučištu, bio je uključen u razvoj sustava izmjene genoma kod miševa, štakora i primata primjenjivog u medicinske svrhe. Sistem je poznat pod nazivom CRISPR/Cas a Zhang nije jedini istraživač koji je radio na njemu no on je bio sposoban demonstrirati širok dijapazon mogućnosti istoga i veliko područje primjenjivosti u tretmanu neuropsihijatrijskih stanja. U buduće, Zhang u planu ima primjeniti CRISPR u tretiranju Huntingtona i shizofrenije.
Tania Simoncelli
Tania Simoncelli je druga na Natureovoj listi. Trenutno radi u forenzičkom odjelu znanstveno tehnološkog ureda Bijele kuće. Simoncelli je uložila velike napore pomažući American Civil Liberties Union u sastavljanju tužbe protiv tvrtki koje su patentirale neke ljudske gene – inače sve učestaliju praksu. Nakon godina truda Simoncellijeva kampanja je urodila plodom te je i znanstvena zajednica izrazila podršku ACLU. Slučaj je stigao do Vrhovnog suda i ACLU je tijekom ljeta dobio parnicu.
Deborah Persaud
Virologinja Deborah Persaud, koja istraživanja vrši u Johns Hopkins Children’s Centeru, privukla je medijsku pozornost u ožujku prošle godine kada uspjela dijete rođeno s HIV-om izliječiti. Još bitnije je da se virus nije vratio nakon što je tretman obustavljen. Surađujući s Hannah Gay i Katherine Luzuriaga, Persaud je proglašena jednom od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Valja naglasiti kako nije prvi put da se ‘otkriva’ lijek protiv HIV-a no u prijašnjim slučajevima teorije su vrlo brzo padale u vodu no istraživanje i praksa koju je Persaud primjenila za sada je nepobijena.
Michel Mayor
Michel Mayor, astronom sa Sveučilišta u Ženevi, proveo je dvadeset godina tražeći planete izvan solarnog sustava koji nalikuju Zemlji. Njegovo veliko otkriće u 2013. godine je planet imena Kepler – 78b koji je veličinom i uvijetima koji na njemu vladaju najsličniji našem. Iako je daleko od potpunog podudaranja, 71-godišnji Mayor se nada da će tijekom svog preostalog radnog vijeka zaista pronaći Drugu Zemlju. S obzirom na napredak tehnologije vjeruje da će to biti moguće u narednih pet godina.
Naderev Saño
Filipinski diplomat Naderev Sano privukao je pozornost u studenom 2013. godine kada se tijekom emotivnog govora u Varšavi na UN-ovoj skupštini o klimatskim promjenama slomio. Dok je tajfun Haiyan harao njegovom domovinom, Filipinima, Sano je u sklopu lobiranja za brzo i učinkovito djelovanje koje bi usporilo drastične klimatske promjene odlučio postiti. Postio je puna dva tjedna što je dovelo do toga da su delegati došli vrlo brzo do sporazuma. Sano je kazao kako se stvorila svijest da iza ekstremnih oluja stoji povišena temperatura oceana. Također je izjavio kako će nakon ovog slučaja započeti jača borba protiv klimatskih promjena.
Viktor Grokhovsky
Ruski metalurg s Federalnog sveučilišta Ural, Viktor Grohovski nakon više od 30 godina proučavanja meteora u veljači 2013. godine došao je do senzacionalnog otkrića. Uspio je izračunati gdje su fragmenti jednog od njih trebali pasti te je prema njegovim proračunima pronađeno više od 700 komada oko grada Chelyabinska. Najveći od svih je 570 kilograma težak komad koji je sletio u jezero. Pronalasci su poslani u laboratorije diljem svijeta te je na taj način napravljen veliki korak u ovoj znanstvenoj grani.
Hualan Chen
Hualan Chen je na čelu kineskog Nacionalnog laboratorija za suzbijanje ptičije gripe. Otkad je u travnju objavljeno da oblik gripe H7N9 prelazi s ptica na ljude, Chen je s timom počeo raditi na skupljanju uzoraka peradi s farmi i trgovina diljem Šangaja. Brzom akcijom zatvarali su markete i uzgajivačke pogodne u kojima su uzorci bili zaraženi te na taj način je spriječena epidemija iste. Nakon Chenove akcije prijavljeno je svega nekoliko slučajeva zaraze. Institut je nastavio raditi na proučavanju ptičije gripe jer postoji mogućnost da neka druga mutacija zaprijeti ljudima.
Shoukhrat Mitalipov
Biolog Shoukhrat Mitalipov sa Sveučilišta u Oregonu na listi se našao zahvaljujući bitnim otkrićima na području kloniranja. Naime, Mitalipov je otkrio način da presađivanjem roditeljskih i reprogramiranjem djetetovih stanica riješi problem mitohondrijskih bolesti. Otegotna okolnost za Mitalipova je činjenica da je ovo područje pod strogom zakonskom regulativom, ali i da se ne izdvaja dovoljno sredstava za taj tip pomalo kontroverznih istraživanja.
Kathryn Clancy
Antropologinja Kathryn Clancy sa Sveučilišta u Illinoisu, uz pomoć kolega napravila je golemu bazu podataka koji nude pregled seksualnih prijestupa na radnom mjestu. Na taj način je privukla pozornost i zajednicu potaknula da se uključi u raspravu o tom dugo ignoriranom pitanju. Američka antropološka agencija je odgovorila čitavima nizom javnih politika i izrazila jasan stav o načinu na koji bi se taj problem trebao tretirati.
Henry Snaith
Fizičar Henry Snaith s Oxforda došao je do otkriča o visokoj efikasnosti solarnih čelija izrađenih od specifične vrste poluvodiča. Čini se da njegov patent nije daleko od komercijalizacije. Snaith kaže kako se želi fokusirati na istraživanje solarnih čelija jer smatra da to područje ima još puno toga za ponuditi u budućnosti.
Osim proglašenja najboljih znanstvenika u 2013. godini, Nature je ukazao i na petoro učenjaka na koje treba obratiti pozornost tijekom 2014. godine, a to su Masayo Takahashi (prevencija sljepoće), Chris Field (klimatske promjene), Roppilli Radhakrishnan (indijski svemirski program), Jean Pierre Bourguignon (Europsko istraživaćko vijeće) i Gordon Saghera (gensko sekvencioniranje).
