Djeca i mladi najbrojniji su članovi knjižnica, osim školskih posjećuju i narodne knjižnice
Najbrojniji korisnici knjižnica su djeca i mladi do 18 godina. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku za 2021. godinu koji pokazuju kako u narodnim knjižnicama djeca i mladi čine 40 posto ukupnog članstva. Mladi također čine čak 69 posto polaznika svih događaja i radionica u knjižnicama.
Ilustracija: Pixabay
Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2021. godinu pokazuju da su djeca i mladi najbrojniji članovi knjižnica. Od ukupnog članstva svih knjižnica 42 posto je članova osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica, a narodne knjižnice imaju udio od 39 posto članova. U narodnim knjižnicama djeca i mladi do 18 godina čine 40 posto članstva.
Najviše ima osnovnoškolskih knjižnica
U Hrvatskoj su najbrojnije knjižnice one u osnovnim školama, kojih ima 879. Više od upola manje ima srednjoškolskih knjižnica, odnosno njih 363. Tek nakon toga dolaze narodne knjižnice kojih ima ukupno 316. Od ukupnog broja knjižnica u 2021., čak 82 posto djeluje u sastavu druge institucije, poduzeća ili obrazovne ustanove. Osim toga, u Hrvatskoj postoje 102 visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice.
Da su djeca i mladi važni posjetitelji knjižnica pokazuje i podatak da sve narodne knjižnice imaju odjel za djecu i mlade, a njih 216 ima i igraonicu. U narodnim knjižnicama djeca i mladi do 18 godina čine 40 posto članstva. Na osnovne škole otpada 21 posto korištenja knjižnične građe u 2021. godini.
Foto: Državi zavod za statistiku
Djeca i mladi ne koriste samo knjižnice u svojim školama, već i narodne knjižnice. One su u 2021. godini imale ukupno 451.973 članova. Njih 146.422 imalo je 14 i manje godina, a njih 34.654 imalo je između 15 i 17 godina.
Porast virtualnih posjeta
Djeca i mladi ističu se i kao najbrojniji posjetitelji knjižničnih događaja i radionica. Od 19.096 knjižničnih događanja u narodnim knjižnicama, njih 11.954 bili je namijenjeno djeci i mladima. Od ukupno 494.928 posjeta knjižničnim događanjima, 250.500 posjeta činili su djeca i mladi.
Foto: Državni zavod za statistiku
S obziom na pandemiju, ali i sve veću digitalizaciju knjižnica, ne čudi što su virtualni posjeti knjižnicama nadmašili one fizičke. Čak 74 posto svih posjeta knjižnicama bilo je u virtualnom obliku. U virtualnim posjetima prednjačile su narodne knjižnice, kojima je od 25.638.312 posjeta njih 20.798.964 bilo virtualno. Posjetitelji osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica svoje knjižnice najčešće posjećuju fizički. Od 3.276.740 posjeta osnovnoškolskim knjižnicama, svega njih 444.048 je bilo virtualno. Od 852.035 posjeta srednjoškolskim knjižnicama, njih 202.240 je bilo virtualno.
