Djevojčica pitala Einsteina može li se vjerovati i u znanost i u religiju, evo što je genijalac odgovorio
Početkom 1936. godine djevojčica Phyllis napisala je Albertu Einsteinu pismo u kojem ga je zamolila odgovor na pitanje mole li se znanstvenici, odnosno je li moguće vjerovati i u znanost i u religiji. Pitanje i odgovor objavljeni su u knjizi ‘Dragi profesore Einstein: Pisma djece Albertu Einsteinu i natrag’.
U knjizi ‘Dragi profesore Einstein: Pisma djece Einstenu i natrag’ zabilježene su stvari koje su mučile djecu, a koje im je Einstein pokušao objasniti. Jednu je djevojčicu zanimala je molitva te može li se vjerovati istodobno u religiju i znanost. Evo Einsteinovog odgovora.
– Pokušat ću odgovoriti što jednostavnije na tvoje pitanje. Evo mog odgovora:
Znanstvenici vjeruju da se svaka pojava, uključujući i one koje vezane uz ljudska bića, događa prema zakonima prirode. Iz tog razloga znanstvenik ne može biti naklonjen vjerovanju da na tijek događaja može utjecati molitva, odnosno, želja koja se manifestira nadnaravno.
Ipak, moramo priznati da je naše znanje o tim silama nesavršeno, pa na kraju uvjerenost u postojanje vrhovnog duha počiva na nekoj vrsti vjere. Takvo vjerovanje još uvijek je prošireno, čak i unatoč posljednjim dostignućima u znanosti.
Ali isto tako, svatko tko se ozbiljno bavi znanošću postaje uvjeren da se neka vrsta duha manifestira u zakonima svemira i da je ona daleko superiornija od čovjeka. Na taj način bavljenje znanošću vodi do religioznih pobuda posebne vrste, koje su sigurno prilično drukčije od religioznosti nekoga puno naivnijeg, objasnio je genijalac.
I iako pismo ne otkriva puno o Einsteinovim osobnim stajalištima, njegovo objašnjenje prilično jasno objašnjava oduševljenje i predanost znanosti, nazivajući osjećaj koji izučavanje u znanstveniku izaziva ‘religijskim’, zaključio je Huffington Post.
Ali isto tako, svatko tko se ozbiljno bavi znanošću postaje uvjeren da se neka vrsta duha manifestira u zakonima svemira i da je ona daleko superiornija od čovjeka. Na taj način bavljenje znanošću vodi do religioznih pobuda posebne vrste, koje su sigurno prilično drukčije od religioznosti nekoga puno naivnijeg, objasnio je genijalac.
I iako pismo ne otkriva puno o Einsteinovim osobnim stajalištima, njegovo objašnjenje prilično jasno objašnjava oduševljenje i predanost znanosti, nazivajući osjećaj koji izučavanje u znanstveniku izaziva ‘religijskim’, zaključio je Huffington Post.
