Djevojka u grupi maturanata napisala da je bila na povorci ponosa: Počeli ju vrijeđati i prijetiti joj
‘Jel bio neko na povorci ponosa u Zabregu??’. ‘Jesmo djevojka i ja’. ‘Sad ćeš biti izbačena iz grupe’. Upravo tako krenuo je razgovor u WhatsApp grupi za ovogodišnje maturante koja broji oko 250 članova. Maturanticu su napadali mahom ostali maturanti i maturantice nizom homofobnih komentara. Na kraju smo otkrili da je djevojka sve to pisala kako bi vidjela koje će reakcije izazvati, iako sama nije dio LGBT+ zajednice. A da takvi komentari mogu ostaviti emocionalne i psihološke posljedice na bilo koga u grupi potvrdili su nam iz Duginih obitelji.
LGBT+ zastava u Zagrebu | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
‘Ajde, hoćeš izaći iz grupe ili da te admini izbace. Nemamo svi ista prava’. Takve poruke pisale su se u WhatsApp grupi za ovogodišnje maturante koja broji oko 250 članova nakon što je jedna djevojka, koju ćemo za potrebe ove priče nazvati Ana, napisala kako je s djevojkom bila na zagrebačkoj povorci ponosa.
Galerija 18 Fotografija
Otvori
‘Nije peder onaj koji daje, peder je onaj koji prima’
No, Ana prvu poruku nije napisala tek tako. Jedan maturant jasno je pitao ‘jel bio neko na povorci ponosa u Zabregu??’ na što mu je ona odgovorila kako je tamo bila s djevojkom. Redom su joj tada počeli pisati da će sada biti izbačena iz grupe.
– Ko god ih podržava, nabijem ga ja na ku*ac, lično. Jedna drugoj guraju burgiju, deset il osam, pisao je jedan maturant.
Kada je u obranu Ani stala još jedna maturantica, koju ćemo nazvati Nataša, i njoj su pisali da je treba izbaciti iz grupe. Iako su u homofobnim komentarima predvodili maturanti s pozivnim brojevima BiH, komentara je bilo i od maturantica. Sve poruke možete pogledati u našoj fotogaleriji.
– Nije peder onaj koji daje, peder je onaj koji prima, napisala je jedna od njih, dok je drugi maturant dodao da ‘lezbe’ treba izbaciti iz grupe.
‘Ne smijem ih izbacit, imaju prava ko i mi normalni ljudi’
Bilo je i pitanja ‘lezbe kak se izražavate she/her/they/them??!?!’. Nakon cijelog niza homofobnih komentara slijedila su i pitanja ‘jel ustaša ili četnik’, a potom je admin grupe nakratko onemogućio pisanje poruka u grupi. Nedugo nakon toga i sam se oglasio.
– Al ne smijem ih izbacit, jučer su se borili da budu prihvaćeni u društvu i imaju prava ko i mi normalni ljudi, napisao je.
To je izazvalo još lavinu komentara poput ‘pederi nisu ljudi’, ali još više homofobnih naljepnica. Naime, među generacijom Z naljepnice, odnosno ‘stickersi’ iznimno su popularni, no u ovom razgovoru slali su se samo oni koji su upućivali na homofobiju. Tako je na jednoj od njih pisalo ‘To nije bilo krscanski od tebe’, druga je prikazivala zastavu duginih boja na kojoj su nacionalni simboli Srbije.
Ana je tu poruku poslala da vidi reakcije – pogodila je ‘u sridu’
Slalo se još niz naljepnica koje su uključivale zastave Ustaša, Europske unije ili pak simbole boljševizma. Neke naljepnice prikazivale su i muške spolne organe uz oznaku ‘ljubi brat’. Nakon svih tih komentara privatno smo se javili Ani. Ona nam pak otkriva da ne pripada LGBTQ+ zajednici, već je tu prvu poruku napisala jer su i nju zanimale reakcije.
– Već sam vidjela da postavljaju čudna pitanja i osuđuju. Iako ne pripadam LGBT+ zajednici, osjećala sam se jako čudno i bezvrijedno, a mogu zamisliti kako bi se stvarno osjećala takva osoba. Komentari nisu bili nimalo primjereni, štoviše jako neprijatni, kazala nam je Ana.
Smatra da komentari poput onih da bi ubili nekoga ili onih koji uključuju vrijeđanje mogu utjecati na svaku LGBT+ osobu. Dodala je i da o takvim temama nedostaje razgovora u školama.
– Stickeri koje su slali i njima slične stvari uopće nisu sitnice, ne da su homofobni nego su i više od toga. Sve u svemu, blago rečeno katastrofa našeg društva, rekla nam je Ana.
‘Žalosno je što osobe koje komentiraju ne razmišljaju o osjećajima drugih’
O navedenim komentarima pitali smo i Dugine obitelji, udrugu koja se bavi LGBT+ parovima i pojedincima te raznim edukacijama o LGBT+ osobama. Objasnili su da su takvi komentari prvenstveno nedopustivi i da izražavaju netoleranciju, diskriminaciju i nepoštovanje prema seksualnoj orijentaciji i identitetu pojedinaca.
– Takvo ponašanje nije samo uvredljivo, već može imati duboke emocionalne i psihološke posljedice na osobe koje su izložene takvim napadima. Potrebno je promicati razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje različitih seksualnosti i identiteta te osuditi bilo kakvu oblikom nasilja ili zlostavljanja. Takve su poruke također pokazatelj koliko je u Hrvatskoj potrebno sustavno raditi na obrazovanju mladih, pogotovo u području građanskog, zdravstvenog i seksualnog odgoja, napomenuli su iz Duginih obitelji.
Naše društvo još je uvijek, dodali su, prepuno predrasuda prema različitostima te je to potrebno osvijestiti na svim razinama obrazovanja. Komentari koji su vidljivi u ovoj grupi mogu, objasnili su, obeshrabriti djevojke da budu otvorene o svojoj seksualnosti ili da javno podrže LGBTIQ zajednicu.
– Negativne reakcije, kao što su prijetnje izbacivanjem iz grupe ili vrijeđanje, mogu često izazvati osjećaj srama, straha i usamljenosti i žalosno je što osobe koje tako komentiraju ne razmišljaju o tome kako se druge osobe osjećaju. I to ne samo djevojke koje su bile na prideu, već i ostale osobe u toj grupi koje su možda LGBTIQ osobe ili saveznici, pojasnili su.
Što konkretno treba mijenjati u školama?
Naglasili su da svaka osoba ima pravo biti ponosna na svoj identitet i izražavati ga bez straha od osude. Iako vide sve više mladih na povorkama ponosa u Zagrebu i Splitu, istaknuli su da mnogi mladi još osjećaju strah i bojazan otkrivanjem svoje seksualnosti.
– To pokazuju i nedavna istraživanja, gdje pogotovo u manjim gradovima puno mladih živi ‘u ormaru’, to jest ne govori otvoreno o svom identitetu. S druge strane, drago nam je vidjeti da se sve više i više u mjestima diljem Hrvatske, poput Dubrovnika, Karlovca, Varaždina, Pule ili Poreča počinju okupljati LGBTIQ mladi i graditi svoje lokalne zajednice, naveli su iz Duginih obitelji.
Budući da je i sama Ana istaknula problem da se o seksualnosti ne govori dovoljno u školama, Dugine obitelji pitali smo što konkretno treba napraviti po tom pitanju u školama. Rekli su nam da treba implementirati informacije o LGBTIQ temama u nastavne planove i programe, organizirati radionice i predavanja poput neprihvaćanja od obitelji ili prijateljima.
‘Nažalost, u Hrvatskoj ne vidimo sustavni pristup na državnoj razini’
– Također je važno osigurati da nastavnici budu dobro osposobljeni za pružanje podrške i razumijevanja svim učenicima, bez obzira na to koja je njihova seksualna orijentacija ili rodni identitet. Nažalost, u Hrvatskoj ne vidimo takav sustavni pristup na državnoj razini, ali pojedine jedinice lokalne samouprave, u čemu prednjači Rijeka, rade velike pomake naprijed, rekli su iz Duginih obitelji.
Također, treba podržavati formiranje LGBTIQ saveza ili klubova u školama, a kao dobar primjer izdvajaju udrugu ZaPravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, o čemu smo već pisali. Dugine obitelji, inače, organiziraju edukacije za odgojno-obrazovne djelatnike.
– Naše članstvo čine uglavnom ‘starije’ LGBTIQ osobe, no svi smo prošli hrvatski obrazovni sustav prije 20 ili 30 godina i znamo koliko je izazovno i teško osjećati se usamljeno i bez podrške tijekom školovanja. Baš zato želimo danas i sutra biti pozitivan primjer mladim LGBTIQ osobama, a oni među nama koji jesu roditelji žele da njihova djeca prolaze kroz siguran obrazovni sustav koji neće nikoga diskriminirati zbog ikakvih različitosti. Vjerujemo da to žele i mnogi drugi heteroseksualni roditelji, zaključili su.
