Dosta je bilo pekara: Profesorica zagrebačkog faksa dala prijedloge za zdrave i jednostavne obroke
Zbog cijene, a i jednostavnosti, mnogima je pekara jedna od glavnih postaja kada dođe vrijeme za brzi obrok. No, budući da proizvodi iz pekare nisu oličenje pravilne prehrane, odlučili smo porazgovarati s profesoricom PBF-a koja nam je preporučila neke zdrave i jednostavne obroke.
Foto: Unsplash
Pekare se u Hrvatskoj mogu pronaći na svakom uglu, a pogotovo oko škola ili fakulteta, pa su kao takve nezaobilazan izbor mnogih školaraca i studenata.
Pekarski proizvodi idealni su za tanki budžet, a kako nam govori profesorica s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, Ines Panjkota Krbavčić, riječ je ipak o proizvodima visoke energetske, a niske nutritivne gustoće.
Bogati kalorijama
– To su proizvodi koji su bogati energijom, zasićenim masnim i trans masnim kiselinama te jednostavnim ugljikohidratima. Vrlo često su napravljeni od rafiniranog bijelog brašna koje se u svim preporuka o pravilnoj prehrani mijenja s većim udjelom proizvoda od cjelovitog brašna, kaže Panjkota Krbavčić.
Istaknula je, naime, i činjenicu da povećani unos zasićenih i trans masti te jednostavnih ugljikohidrata u prehrani stvara podlogu za razvoj kardio-vaskularnih bolesti, dijabetisa, pretilosti i drugih.
Međutim, Panjkota Krbavčić napominje da se ni ovakvi proizvodi ne mogu smatrati štetnima ukoliko se konzumiraju povremeno i u umjerenim količinama. Potaknuti tom činjenicom, odlučili smo upitati studente što oni misle o pekarskim proizvodima i u kojoj ih mjeri konzumiraju.
Studenti su svjesni loše kvalitete pekarskih proizvoda
– Jedem dosta često u pekari, pogotovo kada sam gladna, a nemam vremena otići u menzu ili napraviti doma neki obrok. Isto tako, kada mi se jede nešto slatko, znam svratiti u pekaru po buhtlu od čokolade, rekla je Nina, studentica novinarstva na FPZG-u.
U pekari je počela više jesti otkad se preselila iz rodnog grada. No, unatoč tome, Nina smatra da su pekarski proizvodi izrazito nekvalitetni, ali za ubiti glad i više nego dobri. Slično smatra i njena kolegica Nikolina, koja u pekari jede nekoliko puta tjedno.
– Znam da je hrana iz pekare očajna kvalitetom i da ne dobivam ništa hranjivo od nje, no bar se najedem. S obzirom da ponekad pod pauzom od pola sata ne stignem ništa kvalitetnije pojesti, pekarski proizvodi posluže svrsi, smatra Nikolina.
Pekare ‘prodaju maglu’
Međutim, postoje i oni koji u potpunosti izbjegavaju hranu iz pekare, tvrdeći da nema nikakve nutritivne vrijednosti. Tako, primjerice, Jan s FPZG-a kaže da su pekarski proizvodi puni ugljikohidrata i šećera, nakon kojih se ne osjeća sito, pa mu je to bacanje novaca.
– Jedem prije faksa ili neke druge obaveze da ne budem gladan kasnije. Ako već moram pojesti nešto s nogu, preferiram uzeti banane ili proteinsku pločicu u trgovini, ali idealno je rješenje naravno menza – ako imam vremena, objašnjava Jan.
Kad je riječ o novcu, Janova kolegica Tanja smatra da se u pekari ‘prodaje magla’ navodeći da osoba kupi, pecivo, dva ili čak tri, ne najede se uopće, a unese u sebe kalorija kao da je pojeo pošteni ručak.
Zdrave alternative
– Radije dan prije napravim voćnu salatu i ponesem sa sobom ili otiđem u menzu po neki obrok za koji sam sigurnija da unosim ono što je dobro za moj organizam, zaključila je Tanja.
Zdravih i jednostavnih obroka dotaknula se i profesorica Panjkota Krbavčić te je navela neke primjere.
- Zobena kašica s bananom, borovnicama i bademima
- Integralno pecivo s nemasnom šunkom, svježim kravljim sirom i nekom vrstom salate
- Palačinke od integralnog brašna s medom
- Smoothie voćni ili u kombinaciji s povrćem i orašastim plodovima
- ‘Salata u staklenki’ – na dno staviti dressing, pa mekše povrće, zatim tvrđe, tjestenina ili žitarice, pa tek onda svježi sir ili jaja. Na vrh se stavljaju najosjetljivi sastojci poput zelene salate, rikole, matovilca ili mladog špinata.
