Doza pozitive: Ovo su načini na koje svijet činimo boljim mjestom za sve
Dijelovi svijeta koji su siromašni, nerazvijeni ili pogođeni krizama, često ovise o međunarodnoj pomoći kako bi riješili svoje probleme. Države Europske unije, pa tako i Hrvatska, baš tu imaju jako važnu ulogu. Europska unija je, naime, najveći donator područjima u potrebi na svijetu i na različite načine čini svijet boljim mjestom za sve nas.
Foto: Hannah Busing, Unsplash
Europska unija i njezine države članice najveći su svjetski donator službene razvojne pomoći (SRP) u kojoj sudjeluju s 43% od ukupnog iznosa prema podacima iz 2022. godine. Gledajući relativno u odnosu na bruto društveni dohodak, države članice EU u prosjeku također doniraju značajno više od drugih zemalja. Doniraju 0.49% svojih bruto društvenih dohodaka u odnosu na 0.26% koliko u prosjeku doniraju zemlje izvan EU.
Europska unija ujedno je i globalni lider u području održivog razvoja, kako u provedbi globalnih Ciljeva održivog razvoja unutar svojih članica, tako i u njegovu financiranju u ostalim dijelovima svijeta. EU svoje prioritete financiranja zemalja u razvoju dijeli uglavnom prema geografskom ključu i stupnju gospodarskog razvoja, pri čemu najveću prednost daje najslabije razvijenih državama.
Ideja da si države iz cijelog svijeta međusobno trebaju pomagati službeno se razvila prije manje od stotinu godina. Više o tome kako je došlo do toga da se ljudi iz cijelog svijeta udruže, pisali smo u članku kojeg možete pronaći ovdje.
Kako Europa pomaže učiniti svijet boljim?
Jedan od prioriteta financiranja su zemlje supsaharske Afrike, dijela svijeta u kojemu danas više od 400 milijuna ljudi živi ispod granice siromaštva i nema pristup osnovnim uslugama kao što su zdravstvo i obrazovanje. Ujedno je ovo područje obilježeno i vrlo brzim demografskim rastom, koji nije popraćen dovoljno brzim gospodarskim rastom i unaprjeđenjem infrastrukture. EU stoga financira projekte u području zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede, gospodarskog razvoja razvoja demokratskih institucija, javnog prijevoza, migracija, održive energije i digitalne transformacije.
Drugo važno područje suradnje iz perspektive EU su Azija, Bliski istok i Pacifik. Riječ je o teritorijalno golemom području s vrlo raznolikom paletom problema. Na Bliskom istoku, ali i drugim dijelovima Azije, postoje brojni autokratski režimi u kojima vladaju diskriminacija i nejednakost, posebice prema ženama i pripadnicima raznih manjinskih skupina. U time područjima EU nastoji raditi na izgradnji mira, vladavine prava, demokracije i stabilnih međudržavnih, multilateralnih odnosa. Mnoge od država u ovim područjima pogođene su i klimatskim promjenama, prisilnim migracijama, kao i visokim stopama siromaštva, a nerijetko i dječjeg rada.
Pomažemo jačati manje države
Regija Latinske Amerike i Kariba također je jedan od europskih prioriteta u području međunarodne razvojne suradnje. Države u ovom dijelu svijeta pogođene su nestabilnim gospodarskim okolnostima i siromaštvom, nejednakošću, nedostatkom prilika za zapošljavanje i relativno slabom dostupnošću zdravstvenih usluga. Ujedno je ova regija i jedna od najviše pogođenih klimatskim promjenama.
Europske politike stoga su usmjerene na jačanje gospodarstva ovih pretežito manjih država, povećavanje mogućnosti za zapošljavanje kroz obrazovanje, povećanje ravnopravnosti i uključivanje žena na tržište rada, izgradnju ravnopravnosti. Važan aspekt razvoja Latinske Amerike jest i razvoj stabilnih i pouzdanih institucija kako bi se osigurala sigurnost i jednakost tamošnjeg stanovništva.
Uz sve ovo, Europska unija sudjeluje u radu važne međunarodne organizacije koja pomaže svim državama svijeta u trenucima velikih kriza. Više o tome pročitajte ovdje.
Ovaj tekst objavljen je u suradnji s Platformom za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL), a nastao je u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta civilnog društva jugoistočne Europe u području međunarodne razvojne suradnje” financiranom od strane Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost autora.
