Društvene mreže nekad i sad: Putovanje u ne tako daleku prošlost
Premda su društvene mreže ‘poharale’ svijet prije samo desetak godina, ono što su donijele iz korijena je promijenilo naše živote. Povezali smo se s novim i starim prijateljima, brojni poznati i nepoznati ljudi nam otvaraju vrata svojih domova, pokazuju što ručaju ili nas vode na putovanja po svijetu. Sada kada imamo na ekranu sve što možemo poželjeti, teško je i povjerovati da je ikad bilo drukčije. Upravo iz tog razloga, porazgovarali smo s nekoliko mladih djevojaka o povijesti društvenih mrežama te smo ih zamolili da otputuju nekoliko godina unazad i prisjete se prvih dana ove velike društveno-tehnološke revolucije.
Priča o nastanku Facebooka u studentskoj sobi Harvarda danas kao da je postala legenda s početka stoljeća prema kojoj se snimaju filmovi. Od te, ne tako davne, ali ipak daleke 2004. prošlo je 15 godina, a svi mi smo svjedočili možda jednoj od najvećih društvenih promjena ikad. Zbog toga, danas u svakom trenutku možemo otići na bilo koje mjesto na svijetu, vidjeti kako netko uživa u ribljoj plati s pogledom na more ili kako netko drugi uređuje svoju kupaonicu. Povezali smo se više nego ikad prije, a sadržajem koji dijelimo pokazujemo i ocrtavamo svoje identitete.
A kako smo do toga došli? Možda je nezamislivo, ali prije svega ovoga što nam se danas pruža, postojale su rudimentarne verzije s čijim razvojem smo i sami rasli. Razgovarali smo s nekoliko djevojaka čije odrastanje je obilježeno razvojem društvenih mreža, koje su s nama podijelile svoja iskustva i doživljaje života ‘na mreži’.
Sve je počelo s Facebookom
Razgovarali smo s četiri djevojke, Ivanom, Lucijom, Tamarom i Martinom, u rasponu godina od 22 do 28, koje su se s društvenim mrežama susrele u formativnim godinama svog života. Sve odreda su nam potvrdile kako im je prva mreža koju su imale bio Facebook, a otvorile su je iz čiste znatiželje, da pogledaju što se to tamo događa.
– Sjećam se da sam dosta dugo odbijala koristiti tu društvenu mrežu jer tada baš i nisam shvaćala koja je njena svrha, ali sam na nagovor prijatelja i sestre popustila. U to vrijeme (sad malo zvučim kao nečija baka), nismo imali pametne telefone, niti smo za računalom provodili puno vremena pa bih Facebook ‘skrolala’ tek svaki drugi ili treći dan i to na samo nekoliko minuta, rekla nam je Martina koja se po prvi put susrela s društvenim mrežama 2009.
Facebook 2008. | screenshot: YouTube
Osim samog dizajna Facebooka prije 2010., velika je razlika i u ponašanju korisnika. Naime, djevojke su nam rekle da je život na Facebooku bio potpuno drugačiji.
– Puno više smo si pisali po zidovima i lijepili slike i videa, a sjećam se i da sam nosila digitalni fotić stalno van i imala (i još uvijek imam) jako puno albuma s random slikama iz izlazaka. I ona vremena kada si na Facebooku mogao biti samo preko računala, pa si čekao da završi škola i da što brže stigneš doma da vidiš je li ti netko što komentirao, rekla nam je Tamara koja je, kako nam je rekla, upravo nedavno imala svoju 11. godišnjicu na Facebooku.
Glavni alat za dopisivanje
Sjećam se vremena kada Messenger nije bio dio Facebooka, tj. postojao je samo chat. I nismo ga puno koristili nego smo se uglavnom tamo dogovarali da se čujemo na MSN-u. A onda se odjednom to sve prebacilo na Facebook. Danas nitko nema MSN, ali svim imamo Messenger na mobitelu, otkrila nam je Lucija koja je svoj profil otvorila 2008., kada je bila u 7. razredu osnovne škole.
No, osim vremena prije i poslije Messengera, djevojke su nam otkrile i ostale zanimljive aktivnosti koje si mogao voditi na starom fejsu. Tu se najviše ističu kvizovi, poput onih „Koja si vrsta rockera?“ i različitih igrica čijeg se velikog ‘buma’ sve naše sugovornice sjećaju.
– Facebook sam u početku koristila najviše za igrice, a najviše sam voljela igrati Farmu. Pisala sam i statuse o svim mogućim događajima koji bi mi se dogodili tijekom dana, a i pisala sam po zidovima frendova misleći da je to inbox, rekla nam je Ivana, koja je svoj profil, također, otvorila krajem svoje osnovne škole.
Facebook 2010. | screenshot: YouTube
Ono čega se sve naše sugovornice sjećaju su komentari, pisanje po zidovima i potpuno otvoreni razgovori koje su svi mogli vidjeti i lajkati. Isto tako, sve naše sugovornice Facebook danas nerijetko podsjeti da su 2011. rekle frendici „da obuče onu crnu haljinu na šljašteće najlonke jer tko zna koga tamo može sresti 😉 xD“.
Nije u Facebooku sve…
No, osim svojih iskustava i odrastanja s Facebookom, naše sugovornice su razvijale svoj odnos i s drugom najpopularnijom mrežom, Instagramom. Kako je i kronološki išao razvoj ovih mreža, tako su i sve djevojke svoje Instagram profile otvorile nekoliko godina nakon Facebooka, oko 2012. godine.
– Na Instagramu su se prije puno više koristili oni filteri koji su dolazili uz Instagram, među popularnijima je bio onaj s okvirom kao od filma za razvijanje fotki. I ljudi su više objavljivali neke životne stvari, dok se danas baš svi trude pokazati najljepše od sebe, a mnogi i zarađuju na taj način. Prije mi je Insta feed bio pun pravih, osobnih fotki koje su slikali baš ti ljudi, dok je danas sve više nekog jako fotošopiranog i obrađenog sadržaja, prisjetila se Tamara svojih prvih Instagram dana.
Ona nije jedina koja vidi veliku razliku u samom sadržaju koji se objavljuje na Instagramu.
Danas je Instagram više art, a prije je bilo puno više cura koje su se slikale u kupaoni ili pred ogledalima spavaćih soba njihovih staraca. Danas se ljudi više trude. I prije je bilo puno manje reklama, rekla nam je Lucija, koja Instagram koristi za objavljivanje svojih osobnih fotografija koje su ponekad smiješne.
Evolucija sadržaja
Mislim da ljudi danas više uređuju slike, imaju skuplje mobitele i kamere i trude se da to izgleda kao neka njihova mini galerija. S obzirom na to da neki i zarađuju od tog razumijem zašto toliko ulažu. Koliko me pamet služi, prije su se objavljivale slike s frendovima, slike stolova u kafiću s kavom, životinje i sve je bilo sirovo. Ne sjećam se da je netko imao neke efekte, osim Retrice, Retrica je bila po svuda!, kazala nam je Ivana, koja više voli Instagram zbog estetike sadržaja.
Instagram 2014. | screenshot: YouTube
Kao i kod Facebooka, i na ovoj mreži dogodile su se promjene koje su bitno utjecale na samo korištenje.
Jedna velika promjena je bilo uvođenje Instagram priča. Moram priznati, u samim počecima Insta priče nisam previše koristila, ali sada mi se sviđaju – barem stvaraju privid da nam sadržaj nestaje nakon 24 sata. Također, čini mi se kako se rastom popularnosti te mreže, Instagramu priključuju i nešto stariji korisnici pa mi nije neobično kada me zaprati prijateljičina mama, otkrila nam je Martina, koja najviše voli objavljivati fotografije s putovanja i kolača koje je napravila.
Pitale smo naše sugovornice koju mrežu više vole, i skoro jednoglasno su odabrale Instagram. Najveći razlog tomu je, kako su istaknule naše djevojke, isključivo vizualni sadržaj i činjenica da na svoj feed možeš direktno utjecati praćenjem drugih korisnika čiji ti se sadržaj sviđa.
Gdje su nas dovele društvene mreže?
Osim pitanja o sadržaju, morali smo upitati djevojke smatraju li da su društvene mreže promijenile njihov život.
– S jedne strane, korištenje društvenih mreža na moj je život utjecalo pozitivno, budući da se osjećam povezanijom s prijateljima ili obitelji koji žive u drugim gradovima i državama. Pružaju tu neku sigurnost da im se u svakom trenutku mogu javiti i od njih dobiti brz odgovor. Ipak, mnogo je toga negativnog što su društvene mreže donijele sa sobom, a što možda ne utječe na nas ‘starije’ korisnike, koliko na mlade – od toga da pružaju nerealnu sliku nečijeg života, a samim time i nedostižne ideale koje je u stvarnosti nemoguće dostići, pa to može biti frustrirajuće, do toga da mogu biti distrakcija u obavljanju važnog posla i slično, rekla nam je Martina.
– Mislim da su nas društvene mreže više povezale, da mogu biti u nekom površnom kontaktu s puno više ljudi, što mi odgovara. One neke priče što stariji govore, da samo buljimo u mobitele i da se više ne družimo, mislim da to ovisi od osobe do osobe, i da ako se želiš družiti s ljudima jednostavno ćeš se dogovoriti s njima da se družiš. A onda možemo objaviti i fotku našeg druženja, zaključila je Tamara.
#MojOblikŽivota
Nema sumnje u to koliko su društvene mreže utjecale na sve nas te kako su nam zadale još jednu životnu ulogu, i to ulogu kreatora sadržaja. Kreiramo sadržaj svaki put kada objavimo fotku i smislimo caption, iskoristimo sticker da dodamo malo humora u nešto, ili iskoristimo aplikaciju kojom dodamo pozadinsku glazbu na neki naš video. To dobro znaju u A1 Hrvatska te su, stoga, odlučili uključiti velik broj ljudi u svoju kampanju.
Ono što trebate napraviti nije ništa veliko niti teško, jednostavno koristite #MojOblikZivota uz sadržaj koji dijelite na Facebooku ili Instagramu. Pokažite kako živite 2019., uredite fotke i videe kako god želite, pokažite svoju autentičnu kreativnost! Autore najboljih fotografija i videa A1 Hrvatska će nagraditi s tisuću kuna na Zaba potrošačkoj kartici.
Ako vam treba inspiracije ili jednostavno želite znati više, posjetite stranicu novioblikzivota.a1.hr. I neka zabava započne!
Neograničeni vikend
Kako bi imali dovoljno podatkovnog prometa za kreiranje sadržaja i objavljivanje na društvenim mrežama, korisnici A1 mogu aktivirati opciju Neograničeni vikend. Ova Internet opcija košta svega 10 kuna, a osigurava neograničen internetski promet tijekom vikenda, odnosno od petka u 17 do nedjelje u 23:59. Ovu opciju moguće je aktivirati u sklopu postojećih tarifa kroz Moj A1 aplikaciju. Isto tako, korisnici mogu aktivirati i opciju kojom će mjesečno za 15 kuna gledati Xplore TV. Mladi od 18 do 30 godina uz navedene opcije mogu kupiti Huawei P Smart 2019 za 9 kuna jednokratno i uz 40 kuna mjesečno u tarifi Mobilna M.
___________________________________________________________________________
Tekst je nastao kao dio native studije portala srednja.hr i A1 Hrvatska.
