[Ekskluzivno] Vanja Udovičić otkriva kakve je koristi domaćinstvo Univerzijade donijelo Srbiji
U kontekstu predstojećih Europskih sveučilišnih igara, koje će se na ljeto iduće godine održati u Zagrebu i Rijeci, kontaktirali smo ministra omladine i sporta Republike Srbije i nekada najboljeg vaterpolista svijeta Vanju Udovičića. Naime, u pet gradova Srbije je 2009. godine održana svjetska Univerzijada pa smo htjeli provjeriti sa šefom sportskog resora susjedne zemlje, kakve je koristi donio taj događaj, prije svega studentskom sportu, ali i državi u cjelosti. Evo što nam je u ekskluzivnom intervjuu Vanja Udovičić otkrio.
Fotografija ustupljena od strane Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije
Pripreme za Europske sveučilišne igre u Zagrebu i Rijeci zahuktavaju se. Tako je prošli mjesec usvojen projekt, kojim će se sa 170 milijuna kuna obnoviti Kineziološki fakultet u Zagrebu. Još će se mnoštvo zahvata napraviti na ukupno 40 objekata u glavnom gradu te 15 u Rijeci, a koji će se koristiti za potrebe Igara. U povodu svega toga smo konaktirali ministra omladine i sporta Srbije Vanju Udovičića, budući da je ova zemlja bila domaćin svjetske Univerzijade, nedavne 2009. godine, kako bismo doznali što je ovaj događaj donio istočnim susjedima.
S: Prije svega bih pitao jeste li 2009. sudjelovali u organizaciji beogradske Univerzijade, budući da nerijetko zemlje postave, barem u ulogu promotora svoje najistaknutije sportaše?
V. U.: Nažalost, ne. Univerzijada u Beogradu 2009. godine vremenski se poklapala sa pripremama seniorske vaterpolo reprezentacije za Svetsko prvenstvo u Rimu, gde smo kao zacrtan cilj imali zlatnu medalju. Obaveze na fakultetu dodatno su smanjivale ionako malu količinu slobodnog vremena, tako da sam organizacione aktivnosti oko ovog velikog sportskog događaja pratio sa prilične distance.
Učešće u radu organizacionih odbora u savremenom menadžmentu sportskih događaja nacionalnog sporta Srbije pripada čelnicima kancelarija nacionalnih sportskih federacija. Sportisti su uglavnom promoteri, a to vreme je pripadalo nadolazećim asovima vaterpolo sporta, među kojima je bio i moj kolega iz reprezentacije Filip Filipović.
S: Od tada je prošlo nepunih šest godina pa se mogu i neki zaključci donositi o samom događaju. Zanima me kakve je koristi ovaj događaj donio studentima u Srbiji, u smislu poboljšanja njihovog standarda, novih objekata za sport i rekreaciju, smještajnih kapaciteta, razmjene iskustava i znanja s kolegama iz cijelog svijeta i sl.? Je li ovaj najveći studentski sportski događaj donio koristi široj zajednici i kakve?
V. U.: Univerzijada ‘Beograd 2009’ je imala, pre svega, značaj za celokupni sport u Srbiji, pa tako i za univerzitetski. U godinama pre održavanja Univerzijade sportski objekti su zbog neadekvatnog održavanja bili u relativno lošem stanju, pa je organizacija međunarodnih takmičenja uvek dolazila u pitanje. Kada je država trebalo da da saglasnost za kandidaturu, postojale su dve opcije ulaganja – izgradnja nove sportske infrastrukture ili adaptacija i rekonstrukcija već postojeće.
Zbog finansijskih okolnosti, odlučeno je da se krene u adaptaciju postojećih kapaciteta. Mnogi sportski objekti, u pet gradova u kojima se se održavala takmičenja, su adaptirani i rekonstruisani, pa danas predstavljaju važan razvojni oslonac sporta u našoj zemlji. Brojni su benefiti održavanja tog takmičenja, koji se i danas osećaju. Volonterske organizacije su ojačale, brojni mladi menadžeri su izbrusili svoje znanje u organizacionim timovima i stekli važna iskustva, nakon događaja ostala je sportska oprema koja je raspodeljena školama i sportskim organizacijama širom zemlje, a veoma je značajna i afirmacija zemlje u svetu koja proističe iz događaja sa tako velikim brojem učesnika.
S: Hoćete li kao ministar omladine i sporta doći na Europsku univerzijadu koja se iduće godine održava u Zagrebu i Rijeci?
V. U.: Doborsusedski odnosi, komšijska solidarnost, veliki broj prijatelja u Hrvatskoj i zajednički napori srpskog i hrvatskog saveza za akademski sport da podignu saradnju u toj grani sporta na viši nivo, svakako su razlog da pružim podršku Evropskoj univerzijadi u Zagrebu i Rijeci.
Što se tiče prisustva, još je rano govoriti o tome, jer sve zavisi od obaveza. Srbija će svakako imati predstavnike, kako na otvaranju, tako i u okviru takmičenja.
Fotografija ustupljena od strane Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije
S: Što je Univerzijada donijela akademskom sportu u Srbiji? Je li se povećao broj sudionika natjecanja na akademskoj razini, pošto se u Hrvatskoj očekuje neki novi polet u tom smislu poslije Europskih sveučilišnih igara?
V. U.: Univerziteteski sport je postao strateška oblast sporta u Srbiji, što do tada nije bio slučaj. Finansijska sredstava za akademski sport su se povećala za više od 50 procenata, a manji univerzitetski centri su čak bili organizatori završnih međunarodnih takmičenja, čiju je organizaciju Ministartvo finansiralo.
Povećan je broj, pre svega, inicijativa kod studenata i studentskih organizacija. To je oblast kojoj se sada posvećuje mnogo više pažnje. Kao što možda znate, ministri sporta zemalja regiona potpisali su početkom prošle godine u Rijeci sporazum o međudržavnoj saradnji u oblasti studentskog sporta, kojim su otvorena vrata za formiranje regionalne univerzitetske lige.
S: Evo iskoristio bih priliku pitati za kraj imate li već neku ideju i projekciju broja sudionika, koje će Srbija poslati na Europsku univerzijadu iduće godine odnosno u kojim sportovima očekujete uspjehe i medalje?
V. U.: Plan Univerzitetskog sportskog saveza Srbije, koji je nosilac organizacije studentskog sporta u Srbiji je da ove godine, kroz sistem takmičenja, definiše konačni broj učesnika.
S obzirom na blizinu dve zemlje i dobre sportske odnose, očekujem učešće srpskih sportskih akademaca u optimalnom broju. A što se tiče uspeha i medalja, ostavljamo sportistima da vredno pripremaju I da se dokažu na terenu.
