Evo zašto smo fizički umorni nakon dugog ramišljanja
Mozak čini otprilike 1/50 ukupne tjelesne mase, ali svojim funkcioniranjem troši čak jednu petinu kisika koji udišemo. Ipak zanimljivo da mozak većinu energije koju troši, koristi za održavanje osnovnih funkcija, dok samo mali dio služi za ‘pripravnost mentalnog djelovanja’. Evo što se događa s mozgom uslijed duljeg većeg psihičkog opterećenja.
Mozak po prilici čini 1/50 tjelesne mase čovjeka, ali čak 1/5 kisika koji udišemo, taj organ treba za svoj funkcioniranje. Većinu energije koju troši, mozak koristi za svoje osnovne funkcije, dok tek jednu desetinu troši na upumpavanje iona natrija i kalija preko staničnih membrana mozga, što je jednostavan proces koji neurone održava spremnima za djelovanje, pojašnjavaju na znanost.com.
Istraživanje potvrdilo da mentalno iscrpljeni, sporije fizički djeluju
Kada se radi o opterećenju mozga, treba reći kako primjerice ispunjavanje križaljki ili razgovor s prijateljima ubrajamo u lakše mentalne funkcije.
Ipak provedena istraživanja su utvrdila kako ljudi usporavaju nakon težih mentalnih zadataka. Znanstvenik sa Sveučilišta u Kentu Samuele Marcora napravio je pokus s dvije skupine ispitanika. Prva je dobila zadatak odigrati mentalno izazovnu kompjutersku igru, dok su ispitanici iz druge grupe gledali dokumentarac o vlakovima i sportskim automobilima.
Potom je nad jednima i drugima obavljen test izdržljivosti na sobnom biciklu. Marcora je ustanovio kako su igrači mentalno zahtjevne kompjuterske igre pokazali bitno slabije rezultate na testu izdžljivosti, nego li gledatelji dokumentarca.
Izgledalo je kao da ih je naporno razmišljanje ostavilo traga na fizičke mogućnosti.
Ključ je u percepciji težine fizičkog zadatka
Iako su dakle igrači kompjuterske igre pokazali slabije fizičke rezultate, Marcora istovremeno nije pronašao nikakvu vezu između mentalnog zadatka i kardiovaskularne reakcije, poput krvnog tlaka, srčanih otkucaja ili potrošnje kisika.
Jednostavnijim rječnikom pojašnjeno, zahtjevnija mentalna igra nije trebala toliko utjecati na njihvo fizičko stanje, međutim igračima se promijenila percepcija o težini fizičkog zadatka koji je uslijedio.
Marcora je objasnio dobivene rezultate novim psihobiološkim modelom koji ravnotežu između motivacije i uloženog truda promatra kao glavni čimbenik u tome koliko ćemo zapravo izdržati određeni fizički napor.
Dakle, prestat ćemo s vježbanjem ne zato što mišići trebaju više kisika i dodatnu energiju, nego iz razloga što je napor koji trebamo uložiti veći od nagrade koja će za to uslijediti.
Stoga ne treba čuditi da nakon što smo dan proveli na poslu, sjedeći u udobnoj stolici, poslije teško obavljamo određene zadatke i osjećamo se umorni.
Marcora je kroz druge studije utvrdio da se mentalni umor, koji onda utječe na slabije fizičke izvedbe može smanjiti ispijanjem kave. Naime, znanstvenik pretpostavlja da kofein blokira utjecaj adenozina, odnosno kemikalije koja je sastavni dio našeg mozga i koja se povezuje s mentalnim umorom.
