Fakulteti u Hrvatskoj znaju za chatbot koji piše i radove: Pitali smo ih kako se planiraju ‘boriti’ protiv njega
ChatGPT može se koristiti za rješavanje raznoraznih zadataka, pa tako i za pisanje akademskih radova, odnosno – varanje. Upitali smo fakultete znaju li za ChatGPT i kako se planiraju ‘boriti’ protiv njega.
Foto: Pexels
ChatGPT, chatbot za sintezu teksta pomoću umjetne inteligencije (AI) iza kojeg stoji tvrtka OpenAI, vješto piše akademske radove, što smo i sami testirali u našem tekstu. Budući da ga studenti vrlo lako mogu koristiti za varanje, odlučili smo upitati nekoliko fakulteta jesu li svjesni toga i što čine po tom pitanju.
Napredna mogućnost varanja
S Filozofskog fakulteta u Splitu kažu da su upoznati s ChatGPT-om te da su ga i sami isprobali kako bi na svoje oči vidjeli što se sve s njim može.
– Uvjerili smo se da je riječ o zaista ‘naprednoj’ i do sada relativno nepoznatoj mogućnosti varanja, odnosno izrade seminara i sličnih akademskih radova na neakademski i neprihvatljiv način. U skladu s tim, planiramo educirati nastavnike u narednom periodu, kao što smo prije dosta godina napravili s Plagscanom, objašnjavaju s Filozofskog u Splitu.
Ističu i da su svjesni novih mogućnosti korištenja AI-ja, pa su neki nastavnici već zamijenili izradu ‘klasičnih’ seminarskih radova zadacima koje još nije moguće riješiti pomoću ChatGPT-a, a kojima je moguće provjeriti ostvarenost ishoda učenja.
Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku također je upoznat s postojanjem ChatGPT-a i njegovih mogućnosti koji se mogu iskoristiti za pisanje eseja, seminarskih, završnih i diplomskih radova. Spomenuli su da za ‘borbu’ protiv ovog chatbota planiraju koristiti razne alate koji su im dostupni, ali da za sada oni ne pokazuju zadovoljavajuće rezultate.
Alati za ‘borbu’ protiv ChatGPT-a ne funkcioniraju
– Nažalost, inicijalna testiranja su pokazala da alati poput GPT-2 Output Detector Demo i GPTZero, nisu najuspješniji u detekciji teksta generiranog putem ChatGPT-a na hrvatskom jeziku. Problem upotrebe ChatGPT-a zaista je gorući u obrazovanju, u svijetu i vrlo brzo će biti razvijeni alati koji će omogućiti nastavnicima detekciju primjene AI-ja u tekstu, smatraju s Odjela za komunikologiju te dodaju da nastavnici primjenom postojećih znanja i iskustva mogu detektirati primjenu ChatGPT-a.
Filozofski fakultet u Osijeku zna za ChatGPT te kažu da njihovi nastavnici provjeravaju autentičnost radova pomoću softvera Turnitin. Osim toga, navode i kako svaki nastavnik uspije više-manje upoznati kompetencije svojih studenata i na temelju toga uvida procijeniti je li njihov radni učinak autentičan ili lažiran.
– Na našem Fakultetu studente se kroz mentorski sustav educira o lošim stranama sustava za plagiranje, ali i o reperkusijama koje iz plagiranja mogu proizaći, a dugoročno mogu našteti njihovom ugledu u budućoj struci, osobito prilikom zapošljavanja. Osim toga, svi nastavnici upozoravaju na potpunu neprihvatljivost bilo kojeg oblika plagiranja, zaključuju s Filozofskog u Osijeku.
‘Potrebno je educirati studente’
Najopširniji odgovor na naš upit dao nam je profesor Benedikt Perak s Filozofskog fakulteta u Rijeci. On nam je, naime, objasnio da su preteče ovog asistenta bili računalni sustavi koji se oslanjaju na predefinirane odgovore i kauzalnu logiku (ako-onda) bez razumijevanja konteksta. Tehnologija se, naravno, razvijala, pa je tako ChatGPT napredniji razgovorni asistent zasnovan na sustavu računalne obrade prirodnih jezika (NLP) i tehnologije velikih jezičnih modela.
– Tehnološki inovator u području AI tehnologije, Ray Kurzweil, već je prije par desetljeća predvidio da će razgovorni asistenti postati sve sofisticiraniji, personaliziraniji i da će se koristiti u sve većem broju aplikacija, uključujući obrazovanje, medicinu i poslovanje, objašnjava Perak.
Prema Kurzweilu, računalni sustavi bi 2029. godine trebali rutinski prolaziti Turingov test, pa Perak tvrdi da se neće moći razaznati razgovaramo li s čovjekom ili računalom. U nastavku odgovora dotaknuo se i varanja, rekavši da ne treba kriviti napredak tehnologije za neetično ponašanje pojedinaca, već ih se treba obrazovati za korištenje alata u kontekstu edukacije.
– Prije svega, potrebno je educirati studente i profesore o etičkim aspektima korištenja AI alata te razviti sustave za detekciju plagijata koji će biti usmjereni na prepoznavanje radova napisanih pomoću AI alata. Važno je i da se obrazovni procesi i nastavni planovi prilagode korištenju razgovornih asistenata, kako bi se iskoristili njihovi potencijali za poboljšanje obrazovanja, zaključuje Perak.
