Filozofski fakultet Osijek priključio se kampanji „I ja želim čitati“: Hrvatska još nema odgovarajuću podršku za osobe s disleksijom
Povodom obilježavanja Noći knjige krajem travnja, u Osijeku će se po prvi puta organizirati biciklijada kako bi se iskazala podrška Nacionalnoj kampanji „I ja želim čitati“. Samoj Kampanji pridružio se Filozofski fakultet u Osijeku.
Projekt se provodi u suorganizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Knjižnice grada Zagreba (Foto: FFOS)
S ciljem bolje promocije i koordinacije aktivnosti u okviru Kampanje „I ja želim čitati“ u istočnom dijelu Hrvatske, a posebice u Osječko-baranjskoj županiji, početkom 2019., FFOS se u projektu priključio brojnim partnerima kao što su Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu, Hrvatsko logopedsko društvo, Hrvatska udruga za disleksiju, Poliklinika SUVAG, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ured Pravobraniteljice za djecu te Hrvatska knjižnica za slijepe itd.
Filozofski fakultet poziva sve zainteresirane roditelje i obrazovne djelatnike koji žele podržati Kampanju i uključiti se u planiranje te provođenje aktivnosti, poput izložbi, predstavljanja knjiga, predavanja, radionica i biciklijade, da se jave koordinatorici Kampanje izv. prof. dr. sc. Sanjici Faletar Tanacković na mail [email protected].
Između pet i deset posto Hrvata ima teškoće u čitanju
Iako je jedan od općih ciljeva Nacionalne kampanje „I ja želim čitati“ poticanje čitanja kod svih građana, ona je prvenstveno usmjerena na osobe s disleksijom i teškoćama čitanja, odnosno na sve društvene skupine koje iz bilo kojeg razloga ne mogu čitati standardni, crni tisak te standardne knjižnične usluge. Disleksija je neurološki poremećaj koji ometa učenje i obradu jezika, a očituje se u problemima s čitanjem, pravopisom, pisanjem, govorom i/ili slušanjem unatoč urednoj inteligenciji i dostatnom trudu, a osobe s teškoćama čitanja su sve one osobe koje teško dekodiraju tekst, čitaju sporo, nerazgovjetno i ne razumiju pročitano.
U tu se skupinu obično ubrajaju slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, osobe s intelektualnim teškoćama, motoričkim teškoćama ADHD sindromom, autizmom, i kombiniranim smetnjama, socijalno i pedagoški deprivirane osobe te osobe treće životne dobi. Procjenjuje se da pet do deset posto populacije u Hrvatskoj ima disleksiju, a istraživanja su pokazala da nepravovremeno dijagnosticiranje ili izostanak dijagnoze disleksije ili teškoća čitanja mogu dovesti do problema s učenjem tijekom cijelog školovanja, lošijeg školskog i akademskog uspjeha te posljedično utjecati negativno na sve vidove života pojedinca.
U školama ne postoje prilagođeni programi za djecu s disleksijom
Hrvatska još uvijek nema odgovarajuću podršku, organizirano istraživanje i sustavno bavljenje problematikom, jer u školama ne postoje prilagođeni obrazovni programi za djecu i mlade s teškoćama čitanja i disleksijom.
Kampanjom se, stoga, želi informirati i senzibilizirati hrvatsku javnost o problemima osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te potaknuti na poboljšanje suradnje među relevantnim institucijama i stručnjacima. Također, njome se želi potaknuti uvođenje sustavnog financiranja proizvodnje građe lagane za čitanje i daisy zvučnih knjiga na državnoj razini i povećati mrežu knjižnica koje provode programe za osobe s teškoćama čitanja, disleksijom i programe za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak, kako bi se omogućio lakši pristup većem broju knjiga prilagođenih za ovu skupinu.
Izmjena legislative (Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima), kako bi se osobama s teškoćama čitanja i disleksijom omogućio lakši pristup posebno prilagođenim knjigama, jedan je od glavnih ciljeva Kampanje, koji se približio se svom ostvarenju početkom siječnja 2019. godine stupanjem na snagu Ugovora iz Marakeša Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, čija je potpisnica i Republika Hrvatska, a koji ima za cilj olakšati pristup objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje imaju druge smetnje pri čitanju otisnutog teksta.
U dosadašnjem razdoblju provođenja Kampanje brojni su dionici u društvu, knjižnice, zdravstvene ustanove, odgojne i obrazovne ustanove, državne, lokalne i civilne organizacije, nakladnici itd., različitim pridonijeli ostvarivanju zacrtanih ciljeva Kampanje, poboljšanju mogućnosti i položaja osoba s teškoćama čitanja i disleksijom u društvu i njihovu uključivanju i socijalizaciji, te značajnijem pružanju socijalno-inkluzivnih knjižničnih programa i usluga ovoj ranjivoj skupini.
Više informacija o Kampanji pronađite na njihovoj Facebook stranici.
