Financijska pismenost učenika na niskoj razini: Samo petina njih zna izračunati kamatnu stopu
Prema anketnom ispitivanju kojeg je prošle godine provela HANFA, hrvatski učenici nisu najvještiji kad je riječ o financijskoj pismenosti. Kamatnu stopu zna računati njih petina, a mnogi ne znaju da je treći mirovinski stup dobrovoljan.
Foto: srednja.hr
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) provela je anketno ispitivanje 2022. godine, koje je pokazalo da je kod hrvatskih učenika došlo do pada u znanju iz područja financijske pismenosti u odnosu na godinu ranije.
Anketni upitnik ispunilo je više od 900 učenika iz svih dijelova Hrvatske, prosječne dobi od 17 godina. Njih pet posto pohađalo je gimnaziju, 25 posto strukovne škole, a 70 posto srednju ekonomsku školu. Prema tim podacima, vidljiv je pad financijske pismenosti kroz tri komponente – financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu.
Najlošije je financijsko znanje
– Financijsko znanje odnosi se na poznavanje i razumijevanje osnovnih financijskih pojmova i izračuna. Financijsko ponašanje označava odgovorno upravljanje novcem, a odnos prema novcu promatra na koji način učenici doživljavaju novac, objašnjavaju iz HANFA-e.
Naime, baš kao i godinu prije, najlošije je ocijenjeno financijsko znanje učenika, pa tako njih samo 20 posto zna izračunati realnu kamatnu stopu, dok njih 26 posto zna da je u Hrvatskoj štednja u trećem mirovinskom stupu dobrovoljna. S obzirom na to da 70 posto ispitanih učenika čine srednje ekonomske škole, koji su tijekom svog obrazovanja imali doticaj s ekonomskim predmetima, navedeno ukazuje na to da je potrebno intenzivirati edukaciju o financijskim temama.
Iz HANFA-e, stoga, smatraju da je nužna kontinuirana provedba programa financijskog opismenjavanja koje bi trebalo biti ugrađeno u sustav obrazovanja, ali su posebice zabrinuti i relativno niskom razinu mirovinske pismenosti, s obzirom na to da većina učenika ne zna odgovore na pitanja povezana s hrvatskim mirovinskim sustavom.
Novac kojeg dobiju, stavljaju sa strane
S druge strane, financijsko ponašanje učenika najbolje je ocijenjeno. Rezultati istraživanja navode da se učenici relativno odgovorno ponašaju prema kupnji, pa njih 67 posto prije kupovine pažljivo razmatra može li sebi priuštiti može li sebi priuštiti određeni proizvod ili uslugu, dok njih 60 posto prije kupovine uspoređuju cijene.
Prema novcu se odnose ovisno o njegovu izvoru, što je u skladu s konceptom mentalnog računovodstva.
– Primjerice, novac koji dobiju od roditelja, baka i djedova te drugih članova obitelji za posebne prigode poput rođendana stavljaju sa strane i štede (50 posto učenika, dok njih 30 posto taj novac koristi za kupnju nečega što žele već duže vrijeme), dok tekuće primitke od roditelja (džeparac) koriste za potrošnju. Stoga ne iznenađuje da više od jedne trećine učenika troši izvan limita svog džeparca, dok istodobno njih 59 posto štedi, kažu iz HANFA-e.
Rezultati ispitivanja pokazuju da se učenici uglavnom rijetko informiraju o temama povezanim s financijama, njih 45 posto, dok se njih samo 12 posto o navedenim temama informira nekoliko puta tjedno. Zanimljivo je, također, da 60 posto učenika kaže da novac služi da bi se trošio, dok njih 61 posto namjerava odvojiti određeni dio svog dohotka za štednju za mirovinu jer je smatra važnom, iako je financijsko znanje učenika najslabije upravo u pogledu mirovinske štednje.
