[FOTOGALERIJA] Student Dizajna napravio prvi kajkavski abecedarij

Student treće godine Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Grgo Petrov odlučio je svoje ideje, istraživanja i eksperimentiranja napokon staviti na papir i uz pomoć mentora na Studiju dizajna uobličiti ih abecedarij na kajkavskom nariječju. Grgin abecedarij za najmlađe uzraste prvi je takvog tipa, a zanimljive i nekima već davno zaboravljene riječi, prate i prigodne ilustracije pomno osmišljene upravo za njegov pervi abecedarij. 

Foto: Grgo Petrov, privatne fotografije

Iako mu ime i prezime potječe iz Dalmacije, ovaj rođeni Zagrepčanin u fokusu je imao čakavski i kajkavski upravo zbog njihove neprisutnosti i svakodnevnog smanjivanja u govoru. Budući da je prošle godine kajkavski književni jezik dobio svoje međunarodno priznanje jezični kod, stvaranje kajkavskoga abecedarija za Grgu je bio sasvim logičan slijed. 

Ilustrirana abeceda na kajkavskom za najmlađe

Ovaj student Dizajna svoje je hobije odlučio pretočiti u knjižicu koja bi svima, a posebice onim najmlađima trebala poslužiti za prisjećanje, odnosno učenje nekih davno zaboravljenih kajkavskih riječi.

– Kako me zanimaju sociokulturološka
pitanja i problemi, a hobi su mi, između ostalog, lingvistika i jezici, posebice sam se zanimao za suvremeni problem hrvatske jezične baštine lokalnog karaktera. Pritom sam se osvrnuo na problem pogrešne tj. neznanstvene jezične slike o Hrvatskoj, neravnopravne prisutnosti nestandardnog govora u obrazovnom sustavu i javnosti, utjecaj politike, ignoriranje i degradacija govora odnosno, ‘manja vrijednost’, negativnog utjecaja na mlade naraštaje (mladi se srame svojega govora, otuđenost među govornicima, jezik se ne prenosti na novi naraštaj itd.. ) te nepostojanje suvremenih, moderno oblikovanih materijala za učenje lokalnog govora, istaknuo je Grgo te je dodao da dodatni interes za temu proizlazi iz vlastitog iskustva življenja u obitelji s trojezičnom kulturom.

Upravo je nepostojanje takvih materijala prigodnih za najmlađe uzraste kaže Grgo, motiv za ovaj rad
koji bi trebao potaknuti dječji interes za zavičajni jezik, socio-kulturni identitet i regionalnu
baštinu.

– Prilikom izrade ilustrirane kajkavske abecede koristio sam se izrazima različitih
govora sjeverozapadne Hrvatske ukazujući na bogatstvo raznolikosti jezika, a opet povezujući u cjelinu. U
tome sam imao podršku kolega kroatista, nekoliko zagrebačkih škola (suradnja za projekte
nastave iz kajkavskog) te udruge Kajkavska Renesansa, kaže nam ovaj kreativni student Dizajna.

Abecedarij se sastoji od 25 riječi, a koncept je bio koristiti riječi koje počinju svakim slovom abecede, no Grgo nam pojašnjava kako je u kajkavskom govoru teško koristiti sva slova. 

– Među njima nisu ona slova za glasove ć, đ i dž uzevši u obzir da nisu izvorna u kajkavskim govorima, odnosno neka ne postoje jer kad je tko čuo kod kajkavaca da govori slovo ć? Po strani su ostavljeni i lj i nj jer praktički nema riječi koja počinje ovim glasovima, da se moglo prilagoditi ostatku abecedarija i činjenica da u odnosu na standardni jezik ili štokavske govore ne pojavljuju se jednako (jednako tako neće biti lj ni u čakavskoj varijanti). Zadnji slučaj je i s glasom u koji sam odlučio izbaciti jer ne postoji riječ koja njime počinje premda naravno postoji u sustavu.
U konačnici sam htio pokazati da nepostojanjem prvenstveno ć (đ i dž) se radi o drugačijem sustavu s drugim pravilima, koji jedino nije priznat danas u pisanoj formi čineći se mnogima stranim ili „pogrešnim“. Pa tako drugi put kad vidite da se primjerce. u Zagrebu na placu piše domači to je ustvari skroz u redu i točno kada govorimo o kajkavskom govornom području, pojašnjava nam ovaj strastveni lingvist. 

Bogatstvo različitih riječi

Riječi za svoj abecedarij, Grgo je skupljao iz svih mogućih izvora, a kako kako ne bi došlo do ustaljenosti, odlučio se uzeti riječi iz raznih govora kajkavskog nariječja.

– S obzirom da postoji jedan veći problem, a to je ‘Mi tak ne govorimo, nigdo se tak ne spomina, nišči tak ne veli pri nam…’ odlučio sam da je najbolje biti demokratičan i odabrati riječi iz raznih govora i dijalekata da se pokaže njihova raznolikost i bogatstvo.
Kao kak i morete videti iz abecedarija odabrane riječi su pretežno iz svakodnevice te nerijetko životinje. Cucek, dešč, čmela, gujcek ili gujda, hiža, jopec, kača, lestina ili listje, maček, obluk ili oblok, pozoj, raca, škrilak, tiček, zeček ili zajec te žuga. Eto, većina abecedara je tu, ovisno o jezičnoj podlozi čitatelja nekima će biti ovo gotovo sve normalno, a nekima stranije, rekao nam je Grgo, dodajući kako su stariji pozvani da na primjeru riječi iz knjižice nauče najmlađe njima poznate varijante iste riječi. 

Iako je abecedarij namijenjen najmlađima, njime se mogu kaže nam autor, poslužiti svi koji žele naučiti ili se prisjetiti kajkavskih termina. Svaku od riječ prati i pomno osmišljena ilustracija. 

– Nadam se da sam ovim ilustracijama uspio pridobiti i znatiželju da se knjižica otpri i prelista, da se čitatelj poveže s njima i jezikom. Zaključak je bio da se naprave jednostavne, personificirane ilustracije pomoću vodenih boja i markera koje povezujemo s riječima, priznaje autor. 

Kreativni planovi za budućnost

Ova šarena knjižica namijenjena je za privatnu upotrebu, a može se koristiti i u obrazovnim institucijama kao mali priručnik. No, da zadnjim slovom i ilustracijom u abecedariju ovog kreativca ne staje očuvanje jezika i njegovih naraštaja, svjedoče i planovi koje nam je u razgovoru otkrio.

– Momentalno sam u procesu završavanja prvog prototipa za memory igru do 50 kartica.
Daljni planovi uključuju proširenje platforme uz tiskano izdanje i neka web ili smartphone aplikacija, veći obujam vokabulara, moguće pjesme, lokalne priče i legende kao i prijevodi poznatih djela, vježbe, gramatika i tko zna kaj još. Kad stignem i kada moji zvirni govorniki će imati vremena pokušat ću i snimati autentični govor. Smatram kako su audio i video materijali danas od iznimne važnosti i pomažu pri učenju jezika.
Sve to bih volio uklopiti u taj ne baš mali projekt. Nadam se da ću i uspjeti. Kak se vse več ljudi spomina o tem sve više i više pronalazim podrške i bliskomislilaca. Bumo vidli, simpatično u svom kajkavskom nariječju zaključuje Grgo.

Galerija 4 Fotografija

Otvori