Pretraga

[Fotogalerija]Izložba u najudaljenijem hrvatskom svjetioniku šokirala javnost

A- A+

Na Veloj Palagruži, jednom od najudaljenijih hrvatskih otoka, mlada umjetnica Natalia Borčić je i drugu godinu zaredom organizirala likovnu izložbu. U svjetioniku, koji se 26. srpnja transformirao u galeriju, radove je izložilo 13 umjetnika, a njihov izričaj imali su priliku vidjeti samo rijetki posjetitelji. Povodom projekta ‘Umjetnost u svjetionicima’ i mi smo dobili priliku uživati u tišini Palagruže pa vam donosimo priču o izložbi koja se ne zaboravlja.

Na Veloj Palagruži, koja je od najbliže naseljenih otoka Lastova i Visa udaljena oko 64 kilometra, Natalia Borčić organizirala je izložbu ‘Susreti’ kako bi istaknula otuđenost umjetnosti.

Cilj joj je bio isprovocirati javnost i u moru informacija istaknuti kulturni događaj koji sam po sebi ne bi uspio doprijeti do šire populacije.

Izdvojeni članak

[Otkrijte zanimanje] Svjetioničar – Posao pod pokroviteljstvom svjetla


Palagruža je bliža talijanskoj nego hrvatskoj obali

Palagruški arhipelag je najudaljenije hrvatsko otočje smješteno u središnjem Jadranu, bliže talijanskom nego hrvatskom kopnu. Sastoji se od desetak otoka i otočića. Najveći otok arhipelaga Vela Palagruža, na kojoj je u 19. stoljeću izgrađen svjetionik, udaljen je od najbliže obalne točke na Pelješcu 95 km, a od talijanskog kopna 52 km.

Palagruža kao metafora za marginaliziranu likovnu umjetnost

– Naravno da se nameće pitanje zašto uopće umjetnost na svjetionicima, ali upravo je udaljena Palagruža metafora za umjetnost, prije svega likovnu, koja je jako marginalizirana. S ovim projektom cilj mi je još više potencirati tu udaljenost i učiniti umjetnost još nedostupnijom, objasnila nam je Natalia Borčić.

Htjela je šokirati društvo, koje u 21. stoljeću isključivo reagira na snažne podražaje. S projektom ‘Umjetnost u svjetionicima’ podsjetila je ljude na posebnu djelatnost, koja je kroz stotine godina uspjela zadržati svoj značaj, a danas se pomalo izgubila u velikom broju vizualnih medija.

Reakcija javnosti nije izostala. Brojni prijatelji, poznanici, prolaznici i predstavnici medija pitali su se zašto bi netko organizirao izložbu na tako nedostupnom mjestu pa je ovim udaljavanjem Natalia zapravo uspjela približiti umjetnost.

Izdvojeni članak

U Meštrovićevu paviljonu otvoren 32. Salon mladih i izložba Venientes

Osim izložbe zanimljiv i suživot dva različita svijeta

Ove godine izložba je nazvana ‘Susreti’, jer se zapravo ponavlja priča od prošle godine. Ponovno se susreću vojnici i umjetnici, dva različita svijeta, te umjetnost i divljina, ali i sami umjetnici sa svojim različitim identitetima i idejama.

– Ovaj koncept otuđenosti je naravno povezan s geografskim položajem Palagruže, ali i s otuđenosti nas od prirode te drugih pojedinaca u društvu. A osim toga, vrlo važan dio je i ovaj susret umjetnika koji su međusobno različiti, istaknula je Iva Ćurić, koja je na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirala prije pet godina, te nam priznala kako joj je posjet Palagruži i sudjelovanje na izložbi predivno iskustvo prepuno vizualnih i emotivnih doživljaja.

Osim prirodnim okruženjem i privilegijom da izlaže svoj rad na miljama udaljenom otoku, Iva je, zajedno s nama, oduševljena i suživotom s vojnicima, koji su svojom profesionalnošću i brigom kroz cijelo putovanje ulijevali sigurnost svim putnicima.

Izdvojeni članak

Fotogalerija: Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu izloženi su radovi hrvatske likovne budućnosti

Plan je proširiti projekt i na ostale svjetionike Jadrana

Taj osjećaj nekima je omogućio i da se odvaže te bace s vojnog broda u
more pa dožive jedinstveno iskustvo noćnog kupanja na 60 metara
dubine.

– Nisam mogao doći na prošlogodišnju izložbu pa ovaj put to nisam htio ponovno propustiti, jer sam čuo da je to jedna genijalna priča, rekao nam je Igor Taritaš, mladi profesor likovnog, koji se i inače u svojim radovima bavi otuđenosti i napuštenim prostorima pa mu se ovaj koncept odlično poklopio s njegovom tematikom.

Novo iskustvo pomoći će mu u daljnjem razvijanju vlastitog izražavanja. Posjet otoku na kojem živi samo svjetioničar i razgovor s osobom koja je po mjesec dana potpuno sama, otvorit će mu nove ideje pa za sljedeću godinu planira pripremiti rad koji će biti namijenjen isključivo izložbi na Palagruži.

– U budućnosti ću prijaviti projekt ‘Umjetnost u svjetionicima’ na europske i nacionalne natječaje kako bi osigurala sredstva s kojima bi nam se olakšalo plaćanje fotografa, glazbenika i putne troškove umjetnika. Voljela bi to sve proširiti i na druge svjetionike pa da dohvatimo i ostala nedostupna mjesta, najavila je Natalia daljnje udaljavanje, odnosno približavanje umjetnosti, dok smo se na ratnom brodu Faust Vrančić udaljavali s otoka na kojem tišina nadglašava sve ostale zvukove.

Na izložbi su sudjelovali Neno Mikulić, Ines Krasić, Matko Vekić, Ana Ratković, Damir Sobota, Igor Taritaš, Stephan Goedecke, Zorana Unković, Jelena Lulić, Marija Koruga, Iva Ćurić, Anita Kontrec i Natalia Borčić.