Francuska daje besplatne kondome mladima, što je s Hrvatskom? ‘Još nije moguće da to realiziramo’
Mladi u Hrvatskoj često izbjegavaju upotrebu kondoma. Prosječna dob u koju se stupa u spolne odnose je 16 do 17 godina, a iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) rekli su nam kako je kod posljednjeg spolnog odnosa kondom koristilo 60 posto dječaka i 50 posto djevojčica. Zbog visokih cijena kontracepcije i želje za sprječavanjem neželjenih trudnoća Francuska svim mladima do 25 godinama u ljekarnama daje besplatne kondome. Da je navedeno poželjno, ali ne i prioritet, rekli su nam iz HZJZ-a.
Kondom | foto: Unsplash, Deon Black
U Francuskoj je mladima kontracepcija bila preskupa pa im je Vlada u ljekarnama omogućila besplatne kondome. Zapravo, oni su to imali i ranije jer im je liječnik mogao dati kondome ‘na recept’, sve da se spriječe spolno prenosive bolesti ili neželjene maloljetničke trudnoće. Pretraživanjem navedenog u Hrvatskoj pronašli smo da jedino pojedine udruge znaju u sklopu besplatnih testiranja na spolno prenosive bolesti mladima dijeliti besplatne kondome. No, na nacionalnoj razini takvo nešto ne postoji stoga smo upitali Hrvatski zavod za javno zdravstvo može li se situacija iz Francuske preslikati i na Hrvatsku. Odgovori su jasni – za takvo što nema ni resursa, ali ni prioriteta.
‘Iz sredstava koje imamo treba odrediti prioritete’
– Nadamo se da će francuski ‘model’ besplatne dodjele kondoma zaživjeti i u drugim zemljama Europske unije, ali zasad još nije moguće da ga realiziramo u Hrvatskoj. Koliko god se činilo da ima puno neriješenih zdravstvenih problema, po ovom javnozdravstvenom pitanju ‘stojimo’ poprilično dobro. Naravno da nije dobro što nemamo financijske mogućnosti da putem obveznog zdravstvenog osiguranja platimo sve potrebne lijekove i kontracepciju, ali iz sredstava koji su na raspolaganju HZJZ treba odrediti prioritete u liječenju, rekla nam je Urelija Rodin iz HZJZ-a.
Dakle, podaci koje nam je ustupio HZJZ, barem prema njihovim riječima, nisu toliko alarmantni da bi postojala potreba za besplatnim kondomima u ljekarnama. Rodin je istaknula kako Hrvatska ima niske stope poroda i prekida trudnoće te spolno prenosivih bolesti u odnosu na Francusku i većinu europskih zemalja. Podaci pokazuju da je udio poroda maloljetnica u ukupnim porodima oko 0,5 posto te da je u 2021. rodilo 178 maloljetnica i 466 djevojaka između 18 i 19 godina. Stopa rađanja u adolescentnoj dobi pada pa je tako 2017. iznosila 9,2 na tisuću žena, a u 2021. sedam na tisuću žena. Iako se u Hrvatskoj kondomi ne mogu dobiti ‘na recept’, školarcima je na usluzi uvijek služba školske medicine.
– Nisku stopu rađanja kod maloljetnica moguće je povezati s razvojem mreže savjetovališta za spolno i reproduktivno zdravlje mladih u službama školske i adolescentne medicine zavoda za javno zdravstvo. Također, može doprinijeti medijska pozornost posvećena zdravstveno-edukativnim programima i promicanju reproduktivnog te spolnog zdravlja mladih, kazala nam je Rodin.
Za dodatne centre potrebna značajna ulaganja
Timovi školske medicine, objasnila nam je Rodin, provode specifične i preventivne aktivnosti, sistematske i kontrolne preglede, namjenske preglede, cijepljenja, zdravstveno odgojne aktivnosti i savjetovališni rad. Upravo bi u tom savjetovališnom dijelu moglo biti prostora za teme o kontracepciji. Naime, Rodin je rekla kako mladi češće imaju više seksualnih partnera, više rizičnih partnera i skloniji su neplaniranim te slučajnim seksualnim odnosima, kao i neredovitoj uporabi kondoma. Ipak, razlika između Hrvatske i Francuske po tom pitanju i nije tako velika – prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine 63 posto francuskih dječaka koristilo je kondom pri zadnjem odnosu, a u Hrvatskoj je taj postotak bio samo dva posto više, dakle 65 posto.
– Kondom je u posljednjem odnosu koristilo 60 posto dječaka i 50 posto djevojčica što za oba spola Hrvatsku smješta na 32. mjesto i predstavlja pad u odnosu na prethodne ankete. Osim mogućnosti savjetovanja u polivalentnim savjetovalištima službi za školsku medicinu, prije deset godina krenulo se s osnivanjima centara za mlade u onim županijskim zavodima koji mogu osigurati njegov rad. Međutim, za to su potrebni brojni preduvjeti, poseban prostor, prilagođeno radno vrijeme, rad multidisciplinarnih timova za što su potrebna značajna financijska ulaganja i podrška lokalne zajednice, istaknula je Rodin.
Takvi centri, dodala je Rodin, uz informiranje i savjetovanje o spolnom zdravlju pružaju i usluge dijagnostike, od pregleda do anonimnog i besplatnog testiranje bez uputnice na neke spolno prenosive bolesti. Oni su, rekla je Rodin, za sada malobrojni. Takvi centri za mlade postoje u Zagrebu u sklopu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar gdje se u popodnevnim terminima svi učenici i studenti mogu savjetovati ako imaju poteškoće s učenjem, o spolnom zdravlju ili se testirati na neke spolne bolesti. Takav centar postoji i u Rijeci.
Udruge koje dijele besplatne kondome
– Od 2015. godine, izuzev pandemijskih godina, u Rijeci krajem studenog provodimo besplatno testiranje na HIV i sifilis. To je vrlo važna usluga za LGBTIQ+ osobe u Rijeci i okolici jer na ovaj način dobivaju priliku za besplatno, anonimno i brzo testiranje u sigurnom okruženju, mogu se informirati o bolestima, zaštiti i prevenciji. Također, svaka osoba može uzeti kondome i lubrikante, a dijelimo ih i na Queer-UP! Partyju koji organiziramo.
‘Bez zdravstvenog odgoja u školama pomaci će biti mali’
– Sigurno da bi promicanju spolnog zdravlja doprinijele i neke druge mjere poput osiguranja besplatne kontracepcije za mlade. Prema pravima obveznog zdravstvenog osiguranja trenutno na listi ‘besplatnih’ lijekova, za koje se ne provodi doplata, nisu kontracepcijske tablete za koje je potrebna doplata između 3,01 do 10,24 eura. O vrsti tableta koja će pacijentica koristiti odlučuje ginekolog jer upotreba oralne kontracepcije povisuje rizik za duboku vensku trombozu i plućnu emboliju, napomenula je Rodin.
Što se tiče cijena, Rodin nam je rekla kako ‘pilule za dan poslije’ nisu na dopunskoj listi te im je cijena između 18,25 do 21,87 eura. HZJZ je također istaknuo kako Hrvatska bilježi nizak udio maloljetničkih namjernih prekida trudnoće koji čine 1,7 posto u ukupnom broju abortusa. Adolescentica koje su imale legalan prekid trudnoće u 2021. bilo je 138. Rodin istaknula kako je važno usvajati prevencije općenito odgovornog seksualnog ponašanja koje će u životu mladih omogućiti ostvarenje željenog roditeljstva i izbjegavanje neželjenih posljedica rizičnih ponašanja.
– Važno je kontinuirano ukazivati na potrebu redovitih posjeta ginekologu, dermatovenerologu, urologu ili liječniku obiteljske medicine. Bez sustavnog uvođenja cjelovitog i znanstveno utemeljenog suvremenog zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama, primjerenog predznanja te intenzivnog rada s roditeljima, pozitivni pomaci na planu zaštite reproduktivnog zdravlja mladih, ali i odrasle populacije, bit će mali, zaključila je Rodin.
