Hrvatska znanstvenica među 40 najboljih mladih biologa svijeta
Jedan od najuglednijih znanstvenih časopisa svijeta Cell, obilježavao je 40. godišnjicu postojanja pa je sve bilo u znaku toga broja. Tako su odabrali ‘generaciju budućnosti’, odnosno 40 znanstvenika do 40 godina starosti, koji su naj u različitim područjima biologije uz mogućnost da svi predstave svoje viđenje znanosti i istraživanja, kao i vlastitu karijeru. U ovoj maloj skupini odabranih našla se i hrvatska znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković, Iva Tolić.
Prestižni znanstveni časopis u svjetskim okvirima Cell obilježavao je jubilarnu 40. obljetnicu pa je sastavio listu znanstvenika koji su ‘generacija budućnosti’. Tako se među najboljih 40 znanstvenika do 40 godina starosti, našla i biologinja iz Zagreba s Instituta Ruđer Bošković (IRB) Iva Tolić, prenosi portal spomenute institucije.
Dio tima koji je identificirao prvi potencijalno besmrtni organizam
Nadarena i već veoma uspješna znanstvenica Tolić, u svom se dosadašnjem radu bavila istraživanjem jednog od najsloženijih bioloških procesa, odnosno starenjem.
Radila je i pri Institutu Max Planck u njemačkom Dresdenu, gdje je njena grupa identificirala prvi potencijalno besmrtni organizam – kvasac afričkog piva, koji se pomlađuje kod svake diobe.
Iva Tolić je fascinirana kretanjima unutar stanice od kojih su neki procesi posredovani motornim proteinima, dok su druga termički uvjetovana.
Mada su do sada identificirane brojne molekule uključene u unutarstanična gibanja, izazov je razumjeti način njihova sastavljanja u složene strukture s vitalnim funkcijama za stanice.
Neobične migracije – nakon devet godina vratila se u Hrvatsku
Kako nastaje diobeno vreteno koje služi za ispravno razdvajanje kromosoma tijekom diobe stanice? Kako dolazi do kretanja kromosoma tijekom diobe tjelesnih stranica (mitoze) koja je izuzetno važna za somatske stanice (primjerice obnavljanje tkiva) ili tijekom redukcijske diobe (mejoze) zahvaljujući kojoj se dobivaju nove kombinacije gena i koja osigurava genetičku raznolikost organizama iste vrste?, samo su neka od pitanja na koja Iva Tolić pokušava pronaći odgovore.
Ono što je neobično u karijeri nje kao znanstvenice je da se nakon devet godina provedenih na spomenutom institutu Max Planck, odlučila vratiti u Hrvatsku na Institut Ruđer Bošković.
Ova rođena Zagrepčanka, diplomirala je na PMF-u u rodnom gradu, a zatim radila kao znanstveni novak na IRB-u. Doktorat je obranila 2002. na temu stanične mehanike, a dalje se otišla usavršavati na institut Niels Bohr u Kopenhagen te Sveučilište u Firencu.
Od 2005. je radila kao voditeljica istraživačke grupe na institutu Max Planck, gdje je vodila šest projekata i napisala preko 50 znanstvenih radova. Imamo privilegiju da se ove godine vratila u Hrvatsku te sada radi na Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a.
