Htjela je biti balerina, danas ‘lovi’ hakere: Bivši studenti otkrili o čemu su maštali kao djeca
Balerina, čistač ulica, crtač stripova, policajac, stjuardesa. Sve to su naši sugovornici željeli biti ‘kad narastu’. Zanimalo nas je ostvaruju li se dječja maštanja o karijerama pa smo od bivših studenata doznali što su htjeli biti kao mali, a čime se bave danas. Neovisno o tome preklapaju li se ta dva područja, svi su svojim karijerama danas zadovoljni, a ispričali su nam i zašto.
Doznali smo što su bivši studenti FPZ-a htjeli biti kao mali, a čime se danas bave | Foto: Privatna arhiva
Neki danas žive svoj san iz djetinjstva, a karijere drugih nemaju veze s onim o čemu su maštali kao djeca – i ne, to nije kraj svijeta, pokazala su iskustva bivših studenata. Pitali smo ih što su htjeli biti kao mali i gdje ih je život odveo nakon diplomiranja, a sugovornike smo pronašli na Fakultetu prometnih znanosti (FPZ) u Zagrebu.
Od balerine do cyber security stručnjakinje
Kao i puno drugih djevojčica, Barbara Ilić je sanjala o tome da jednog dana postane balerina. Nije dobila priliku da se u tome i okuša, ali s vremenom su se njene želje promijenile.
– U malo starijoj dobi željela sam biti profesorica. Taj san mi se djelomično ispunio, budući da na trenutnom poslu imam prilike biti mentorica novim ljudima, ispričala nam je Barbara koja je danas stručnjakinja za sigurnosne tehnologije u IT tvrtki.
Barbara je završila smjer Informacijsko-komunikacijski promet na FPZ-u. Iako se zamišljala kao profesorica, danas je analitičarka na ‘prvoj crti obrane od sigurnosnih prijetnji’, rekla nam je. Surađuje s timom, analizira i obrađuje sigurnosne prijetnje.
– U cyber security-ju nikada nije dosadno, stalno se nešto događa, bitno je držati oči i uši stalno otvorene, istaknula je Barbara, koja je svojim konačnim izborom studija i karijere zadovoljna.
Nije postao ni čistač ulica, ni crtač stripova
Naš sljedeći sugovornik bio je svestrano dijete. Ispričao nam je kako je s vremenom otkrio svoju ljubav prema urbanim prostorima koja ga je, nakon nekoliko ‘krivih skretanja’, odvela na studij Prometa.
– Kad sam bio mali, htio sam biti, redom: 1. čistač ulica, jer su me jako fascinirali kamioni koji gutaju kontejnere i smeće, zanimalo me gdje sve to ide; 2. strip crtač, jer sam u slobodno vrijeme kao klinac črčkarao stripove i preslikavao razne crteže. Priča se da sam bio talentiran. Mada, koji roditelj to ne bi tvrdio za svoje dijete, rekao nam je Mateo Uravić.
Nakon toga je planirao postati novinar ili pisac, ali nedostajalo mu je ustrajnosti i strpljenja da bi to i postigao. Razmišljao je i o studiju arhitekture, no ni to se nije ostvarilo.
– Nakon toga sam pronašao svoju ljubav u prometnom planiranju i shvatio da je to pravi izbor za mene. Prometno planiranje obuhvaća izradu jako puno skica i tehničkih nacrta pa je na taj način iskorišten i moj urođeni talent za crtanje, naveo je Mateo uz smijeh.
Mateo Uravić | Foto: Privatna arhiva
Više je smjerova do karijere koju želite
Danas je voditelj projekata iz područja prometa u poznatoj konzultantskoj tvrtki. Njegov posao je dinamičan, stvaralački i ima utjecaja na stvarni svijet, i baš zbog toga mu se sviđa. Svoju karijeru nije odabrao, rekao nam je – ona je odabrala njega. Mladi su danas jako opterećeni budućnošću i odabirima studija i karijere, smatra Mateo, jer tako se osjećao i on.
– Međutim, normalno je da se stvari kroz život polako profiliraju i da postepeno saznajemo koje stvari nas zanimaju. Mene su nekad u životu krenuli fascinirati gradovi, mape, urbani prostori pa sam to povezao s drugim strukama. Međutim, život me doveo do prometa gdje sam shvatio da mi je to izrazito zanimljivo i povuklo me da se razvijam u tom smjeru, rekao je Mateo i poručio da možda jest klišej, ali slijedite ono što vas zanima.
Dječji snovi mogu postati stvarnosti
Naravno, postoje i oni koji su kao djeca odlučili čime se žele baviti, a to se i ostvarilo. Tea Štoos jedna je od njih. Završila Zrakoplovnu školu, a potom i smjer Zračni promet na FPZ-u koji je bio njen prvi i jedini izbor.
– Možda će zvučati kao klišej, ali ja sam stvarno od malena znala da želim biti u zrakoplovstvu. Budući da živim vrlo blizu zračne luke, svakodnevno sam gledala avione i divila im se i govorila da ću jednog dana biti stjuardesa. Naravno kao mala nisam znala za sve poslove koji se nude u zrakoplovstvu, ali sam znala da se svakako vidim u tom svijetu, prisjetila se Tea.
Danas je magistra inženjerka zračnog prometa i radi kao referent općeg i poslovnog zrakoplovstva u zračnoj luci, a iako je među zrakoplovima svakodnevno, oni ju i dalje oduševljavaju. Stručni predmeti koje je imala na faksu, a posebno praksa, pripremili su ju za posao koji voli. Uživa u svakom danu na poslu, istaknula je.
Tea Štoos | Foto: Privatna arhiva
Interes za vozila pretvorio je u karijeru
Slična je priča koju nam je ispričao Josip Leko. Kao dijete, zanimala su ga vozila, ali i promet i tehnologija. Odlučio je slijediti svoj interes i završiti smjer Željeznički promet. Danas radi kao konzultant za operativne procese u Njemačkoj, ali njegov posao obuhvaća internacionalno tržište i skoro sve države svijeta.
– Studij Prometa i svoj posao preporučio bi svim osobama koje teže inženjerskim temama s posebnim naglaskom na mobilnost. Prometni sektor, a naročito željeznički sektor, okosnica je prometa budućnosti. Idealne za takvu vrstu posla su osobe koje žele sudjelovati u izgradnji prometnih sustava koje nam omogućuju zelenu mobilnost, održivi razvoj te izgradnju transportnih sustava koje pokreću svijet i ekonomiju, poručio je Josip.
Josip Leko | Foto: Privatna arhiva
‘Navodno sam htio biti policajac’
– Pokušao sam se prisjetiti što sam htio biti kao mali, ali bez nekog velikog uspjeha tako da sam iskoristio joker – zovi roditelje. Navodno sam htio biti policajac tako da je FPZ bio logičan izbor, rekao je uz smijeh naš idući sugovornik, Ivica Klanac, koji je završio smjer Inteligentni transportni sustavi (ITS).
Tehnologija ga je zanimala otkad zna za sebe, prisjetio se, a kad je čuo za smjer ITS, shvatio je da je on savršena kombinacija suvremene tehnologije i inženjerstva koja će mu omogućiti da bude dio budućnosti. Danas radi kao voditelj grupe za ITS proizvode i stvara tehnologije koje će pomoći smanjenju prometnih nesreća, optimizaciji prometa i razvoju aplikacija za autonomna vozila.
Umjesto pjevanjem, bavi se logistikom
Isti studij, ali smjer Logistike završila je i Tereza Lasić, ali ona je u djetinjstvu sanjala o tome da postane – pjevačica. Za sebe kaže da je vedra i vesela, a pjevanje ju dodatno razveseli. Ipak, kad je upisivala faks, znala je da želi raditi dinamičan posao koji joj može osigurati bolju budućnost. Zaključila je da će joj logistika pružiti upravo to – i nije se razočarala.
– Trenutno sam zaposlena u austrijskom poduzeću, koje ima poslovnicu u Hrvatskoj, na radnoj poziciji Business Development Managera. Najviše mi se sviđa što je jako izazovno svaki dan, dinamično, zahtjeva proaktivnost i poduzetnost pri donošenju novih odluka i rješenja te razmišljanje van okvira. S druge strane, velike su mogućnosti za napredovanje i razvoj karijere, objasnila nam je Tereza.
Tereza Lasić | Foto: Privatna arhiva
Obiteljski posao ju je sve više privlačio
Postoje i oni koji se rano upoznaju s budućom karijerom zahvaljujući svojoj obitelji, a to iskustvo imala je Antonija Džambo.
– Moja veza s prometom počinje još od djetinjstva. Naime, moja obitelj ima autoškolu te sam od malih nogu imala priliku vidjeti kako to sve skupa funkcionira. Kako sam rasla i gledala napredak tvrtke, tako je i moje zanimanje za tim smjerom bilo veće. Nakon srednje škole nije bilo dileme što želim upisati i čime se želim baviti, navela je Antonija.
Upisala je smjer Cestovni promet, ali tek je na faksu shvatila da prometne znanosti obuhvaćaju puno različitih područja. Volontirala je na različitim zavodima svog faksa kako bi skupila što više različitog iskustva, uključila se u projekte i napisala nekoliko stručnih radova, a za jednog je dobila i rektorovu nagradu.
Antonija Džambo | Foto: Privatna arhiva
Sve to rezultiralo je ponudom za prvi posao koju je dobila i prije nego je diplomirala. Danas se bavi izradom različitih projekata i studija i područja prometa.
– Ono što mi se najviše sviđa je dinamičnost i neizvjesnost koje nudi ovaj posao jer svaki projekt je drugačiji i nikad ne znam što me sljedeće čeka. Moj posao je ispunio i više od mojih očekivanja te da imam priliku vratiti vrijeme, ne bih ništa mijenjala. Idealan tip osobe za ovaj posao je kreativna osoba koja želi učiti i upuštati se u nove izazove, poručila je Antonija.
Zanimaju li i vas studij i karijera u sektoru prometa, posjetite web stranicu Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
