Hubble svemirski teleskop – Od rugla do simbola znanosti

Svemirski teleskop Hubble koji je revolucionarizirao astronomska istraživanja te je, uz slijetanje na Mjesec, jedan od simbola američke svemirske agencije NASA- e, slavi 25 rođendan. Iako je njegov doprinos znanosti ogroman, počeci su bili sve osim lagani.

Ideja o lansiranju teleskopa u zemljinu orbitu, zbog oštrine slike jer atmosfera ne bi bila smetnja, pojavila se još 20-tih godina prošlog stoljeća od strane njemačkog astronoma Hermana Oberta, ali nitko tu ideju nije preozbiljno shvaćao, osim Limana Spicera. Taj američki astronom nakon 2. svjetskog rata, točnije 1946. godine, predlaže razvijanje svemirskog opservatorija koja ne bi bila ograničena zemljinom atmosferom i koja ne bi pokrivala samo mali dio elektromagnetskog spektra.

Njegov prijedlog dolazi do ‘ušiju’ NASA- e 70- tih, u projekt se nešto kasnije kao suradnik uključuje i europska ESA, a američki Kongres odobrava projekt 1977., promjer primarnog zrcala 2,4 umjesto tražena 3 05 metara, s planom lansiranja 1983. godine. Te 1977. teleskop dobiva ima Hubble, prema Edwinu Hubbleu, američkom astronomu, jednom od pionira ‘izvangalaktičke astronomije’.

Odgađanja lansiranja i prve fotografije

Ipak, zbog financijskih problema, prekoračen budžet od milijardu dolara, lansiranje se odgađa. Da stvar bude još gora, 1986. dolazi do nesreće shuttlea Challenger koja na neko vrijeme odgađa sva lansiranja space shuttleova. Taj se period koristi za testiranja i kontrole, što će se pokazati kao paradoks.
Konačno, 24. travnja 1990. godine, shuttle Discovery 6 diže Hubble u orbitu na visinu od oko 600 kilometara te nakon mjesec dana dolaze i prve fotografije.

– Nije se ni očekivalo da sve bude savršeno naštimano. Prvom fotografijom, iz svibnja 1990., u NASA- i su bili čak i zadovoljni. Dobili su sliku kakvu bi dobili s najboljim teleskopima na Zemlji, priča nam Ivan Ronštajn iz zagrebačke zvjezdarnice.

Ipak, u lipnju iste godine, znanstvenici počinju shvaćati da se teleskopom nešto strahovito nije u redu. Naime, primarno zrcalo nije bilo dobro izbrušeno. Iako je to bila greška koja se mogla primijetiti i na Zemlji, štedjelo se na svemu pa tako i na kontroli i testiranjima.

Habliranje pri testiranjima

– Radi se o sfernoj aberaciji, a to je pojava kada se slika ne fokusira u jednu točnu, fokus ili žarište, sa svih dijelova teleskopa, odnosno zrcala što onda utječe na oštrinu fotografije, objašnjava nam Ivan.

Naime, jedan od alata za brušenje zrcala, null corrector, bio je krivo kalibriran. A evo i paradoksa. Iako je pri testiranjima ta greška bila primijećena bar jednom, rezultati mjerenja su odbačeni jer oprema za testiranje nije bila toliko sofisticirana kao sam null corrector.

NASA tada biva izvrgnuta ruglu i gubi podršku i Kongresa i javnosti.
– Čak su i talk- showovi radili sprdačine sa Hubbleom. Izmišljen je i glagol ‘to hubble‘, odnosno hablirati, kad netko nešto zbrlja, prepričava nam Ivan anegdotu iz tog vremena te dodaje kako je sreća u nesreći bila da se, zbog krivo postavljenog correctora, točno znalo i kakva je greška.

Servisne misije i zadnji popravak

Prva servisa misija uslijedila je 1993. godine te je u siječnju ’94. sve bilo savršeno. Osim te prve, bilo je još četiri servisne misije, zadnja 2009. te više popravci nisu u planu. Naime, NASA je odustala od projekta space shuttle, zbog skupoće i nesigurnosti, u međuvremenu eksplodirala je Columbia pri slijetanju, a svemirske letjelice koje se planiraju koristiti u budućnosti, kapsule slične Apollo projektu, nisu u mogućnosti nositi toliko tereta.

– Zadnji popravak je bio na žiroskopima, uređajima koji održavaju ravnotežu i položaj teleskopa. Nakon zadnje servisne misije kada su popravljeni, danas od njih šest radi još pet. U planu je da se teleskop koristi do trenutka kada otkaže i zadnji žiroskop, objašnjava Ivan.

Simbol znanosti

Iako je imao turbulentnu prošlost, bio ruglo i simbol nesposobnosti, teleskop Hubble danas je simbol i NASA- e i znanosti općenito. Pomoću njega je otkriveno ubrzano širenje svemira, što je jedan od najboljih dokaza teorije Velikog praska, izračunata je starost svemira, do tada su procjene bile između 10 i 15 milijardi godina, a pomoću Hubbleove konstante se došlo do preciznijeg rezultata od 13,7 milijardi, otkrio je i supermasivne crne rupe u središtima galaksije. Pomoću teleskopa se čak može analizirati i kemijski sastav egzoplaneta koji kruže oko udaljenih zvijezda, a dokazao je i postojanje tamne materije. Objasnili bi mi vama ovom prilikom i što je to, ali tko to skuži dobit će Nobela za fiziku tako da ćemo s tim pričekati nju ili njega. Ukratko, da toga nema, galaksije bi se raspale jer ne bi bilo dovoljno gravitacijske sile da ih drži na okupu, a upravo je gravitacija jedino čime tamna materija djeluje na svoje okolinu.

Neke od najpoznatijih Hubbleovih fotografija su ‘Pillars of creation’ (naslova fotka), slika plinova i prašine u Orao maglici iz 1995., te ‘Deep field’ iz 1996.

– Usmjerili su teleskop na dio neba u Velikom medvjedu gdje se ne vidi ništa, držali ekspoziciju i do 100 sati, i snimili neke od najudaljenijih galaksija. one koje su nastale pola ili milijardu godina nakon nastanka svemira, kaže nam Ivan.

A mi, za kraj, Hubbleu želimo sretan lansirodan u riječi pokojnog Spocka ‘Live long and prosper’! A vi, ako želite saznati više o samom teleskopu ili astronomiji općenito, najbolje vam je da posjetite neku od zvjezdarnica. Mi smo, eto, bili u onoj zagrebačkoj, ona na tjednoj bazi od utorka do petka, od 20 do 22 sata, prima posjetitelje. Otvoreni su za bilo kakva pitanja, a dat će vam i da gledate kroz njihov teleskop. A često organiziraju i predavanja kojima populariziraju onu zanimljivu znanost. Ako smo vas zainteresirali, pratite ih na webu.