Prijamni ili prijemni ispit? Jezična je to dilema čije smo objašnjenje zatražili u Institutu za hrvatski jezik. Otamo su nam rekli da podatci iz normativnih priručnika pokazuju da se u hrvatskome standardnom jeziku prednost daje imenici prijam i njezinim izvedenicama. Dakle, prednost se daje prijamnom ispitu.
Ide li maturant na prijamni ili prijemni ispit? Oko ove jezične nedoumice obratili smo se Institutu za hrvatski jezik. Kažu da se u hrvatskom standardnom jeziku prednost daje riječi prijam i njezinim izvedenicama poput prijamnik ili prijamni. Dakle, prijamni ispit ima prednost.
– Tu preporuku daje Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik (savjet: prijem > prijam, primanje), u Školskome rječniku hrvatskoga jezika s natuknice prijem strelicom (koja označuje normativnu diskvalifikaciju natuknice) se upućuje na natuknicu prijam. I u Rječniku hrvatskoga jezika urednika Jure Šonje s natuknica prijem, prijemni, prijemnik strelicom se upućuje se na natuknice prijam, prijamni odnosno prijamnik. To se rješenje nalazi i u Velikome rječniku hrvatskoga standardnog jezika. Hrvatski jezični portal s natuknice prijam i njezinih izvedenica upućuje na natuknicu prijem i njezine izvedenice uputnicom v. (vidi) koja označuje da se cjelovita obrada nalazi pod riječju na koju se upućuje, ali koja ne uključuje uvijek normativnu preporuku (nije riječ o normativnome rječniku), opisuju iz Instituta.
Napominju da imenica prijam ima dva značenja. Prvo je primanje (događanje), a drugo primanje signala (radijski prijam).
– U prvome se značenju savjetuje uporaba riječi primanje, a u drugome je u hrvatskome standardnom jeziku bolje upotrijebiti imenicu prijam nego imenicu prijem. Spomenuta se normativna preporuka temelji na tome da je imenica prijem, G prijema prema najčešćem tumačenju posuđenica iz ruskoga jezika (prema приëм); drugo je moguće tumačenje da je izvedena od danas zastarjeloga glagola prijemati ʻprimatiʼ. Imenica prijam, G prijma izvedena je od osnove glagola primati po uzoru na riječi najam, zajam, sajam. Na sličan način tvorene su i novije riječi dojam, obujam, pojam koje su preuzete iz češkoga u kojemu glase dojem, pojem, objem i prilagođene hrvatskomu, zaključuju u Institutu za hrvatski jezik.