Imaju li studenti zdrave navike? ‘Planiram započeti s puno novih, lista postaje zabrinjavajuće duga’
U zdravom tijelu, zdrav duh – vjerojatno je to jedna od onih najpoznatijih poslovica, za koje svi znaju. Također, to je jedna od onih poslovica za koju će se većina složiti da su istinite. Kada počnete brinuti o svom tijelu, i sami ćete se uvjeriti u to.
foto: Unsplash
Život se sastoji od malih, svakodnevnih odluka. Ono što radite svaki dan ustvari najviše utječe na vaš život, na vaše zdravlje – psihičko i fizičko. I zato je stvaranje zdravih navika vrlo bitno u očuvanju zdravlja. Mnogima je rutina noćna mora, ali upravo je zdrava rutina ono ka čemu bismo trebali težiti.
Ipak, o zdravim navikama je puno lakše govoriti, nego što je pridržavati ih. Na loše navike se zato bez problema priviknemo u roku odmah, ali za zdrave nam nekad nije dovoljno niti onih 27 dana koliko je potrebno da nam nešto postane navika. I kako se onda boriti s time? Koliko zdravih navika uopće imamo?
Razgovarali smo s nekolicinom studentica koje su nam otkrile kako izgledaju njihovi dani. Ono što su nam sve djevojke rekle jest da postoji jako puno stvari koje bi htjele da postanu njihova navika, ali im jednostavno ne uspijeva. Postoji tako Petersonov citat (kojeg možete i ne morate voljeti), ali je prikladan za temu: Nemojte dopustiti da to tko ste danas vas zaustavi od toga da postanete tko biste mogli biti.
– Voljela bih kada bih vježbala redovno jer se nakon treninga osjećam super, a u tijeku treninga mi minute prolaze kao sati. Također bih manje vremena provodila na mobitelu jer ima toliko pametnijih stvari na koje bi mogla potrošiti slobodno vrijeme. Učila bih na vrijeme zato što mi se uvijek skupi sve i onda se jedva nekako izborim sa svim predmetima, iako bih tu naviku samo na fakultetu jer mi u srednjoj nije bilo potrebno učiti skoro pa uopće. Voljela bih kada bih imala naviku pospremati svoju sobu malo češće jer sam u stanju zbog traženja jedne stvari razbacati sve ostalo. Svaku novu odluku/naviku je teško uvesti jer nas većinom uvijek nešto sprječava ili odgađamo, rekla bih da se sami sa sobom trebamo dogovoriti i strogo se držati planova i ono što možemo odmah, da i promijenimo odmah, poručila je Lucija (20) s FFOS-a.
Mala promjena, a veliki rezultat
Zaista, odgađanje navika vodi k tome da se navike uopće ne donesu, a trebale bi. Vjerojatno ste i sami primijetili da se osjećate bolje kada se ljepše odnosite prema svome tijelu, a ako niste… Naša sugovornica ima konkretan primjer.
– Svaki dan nastojim doručkovati prije nego što krenem na fakultet. Ranije to nisam činila i znalo se dogoditi da sve do popodne ne pojedem ništa. Već oko 11 sati počela bih osjećati glad, ali taj bi osjećaj nakon nekog vremena nestao. Naravno bila bih neobjašnjivo nervozna i iscrpljena, ali i dalje ne bih obraćala na to pozornost. Najgore je bilo što kad bih u popodnevnim satima (nekad u 14, nekad tek u16 sati) konačno počela jesti ne bih se mogla namiriti hrane ni okusa. Redala sam slatko, slano pa sve u krug. Sve je to imalo za posljedicu višak od nekoliko kilograma kojih se nisam mogla nikako riješiti, objasnila nam je Martina (19) s Filozofskog.
Uz hranu, nešto s čime se velik broj ljudi bori, a pogotovo studenti, jest upravo spavanje. Iako je sada bilo ljeto i bilo je prilika za pošteno se naspavati, možete li zaista reći da ste se odmorili, baš fizički? Naša sljedeća sugovornica na svu sreću je.
Spava se
– Ovo ljeto sam provela radno i, iako imam poprilično ustaljenu dnevnu rutinu, svoje trenutačne navike ne bih nazvala “zdravima”. Jedina navika na koju se ponosim jest da spavam osam sati dnevno, te se nadam da će ta navika opstati u narednim mjesecima. Naravno, u nadolazećoj akademskoj godini planiram započeti s puno novih navika. Lista tih navika već postaje zabrinjavajuće dugačka: svaki dan barem 20 minuta čitati knjige, jesti više voća i povrća, početi se baviti nekim sportom, redovito pratiti nastavu, očistiti sobu svakih par dana… Za uvođenje navike, najvažnije je učiniti željenu aktivnost što uočljivijom, primamljivijom, jednostavnijom i nagrađujućom. Sad, ne uzimajte me za riječ jer, kao što sam rekla, ja trenutačno nemam puno dobrih navika, bila je iskrena Tina (22) s PMF-a.
Do sad smo se većinom fokusirali na zdrave navike vezane uz fizičko zdravlje. No, potrebno je imati i zdrave navike kada je u pitanju ono psihičko. Ponekad morate uzeti trenutak (ili njih više), zastati i posvetiti se svojoj glavi. Nekad će vas to više spasiti od svih ostalih stvari.
– Mislim da se moje zdrave navike najviše vežu uz prehranu i komunikaciju s ljudima/prijatelji/obitelji. Što se tiče komunikacije, mislim da je zdrava navika ta što sam s vremenom i radeći na sebi počela biti puno direktnija, počela govoriti ne kada nešto ne želim bez objašnjenja ili osjećaja krivice, što sam počela biti puno brižnija i blaža prema sebi te si dajem puno više zasluga nego prije. Naravno, za ovu zdravu naviku trebalo mi je puno vremena, samoosvještenja i ružnih situacija kako bih znala zašto je to dobro za mene. No, jednom kada vidite koliko lakše dišete kada ste mirni, ne opravdavate se nikome osim sebi, cijenite se, priznajete greške i radite na njima umjesto da ih izbjegavate, komunicirate bez čitanja između redaka – shvatite koliko je to ustvari zdrav i ispravan odnos prema sebi i drugima, rekla nam je Tea (21) s PMF-a.
Već smo spomenuli nekoliko puta, ali valja još jednom za kraj – koju god naviku odlučili uvesti u svoj život, bit će teško držati je se. Najčešće dobre stvari zahtijevaju puno truda, i onda je primamljivo odustati. Ali vi nemojte! Nova akademska godina je iza ugla, a postoji li bolji trenutak za novi stil života od toga?
