Intruzivne misli ponekad imaju svi, ali kada one postaju problem? Evo što kaže psihologinja
Ako vam se ikada u životu dogodilo (a sigurni smo da jest) da vam u nekoj situaciji kroz glavu prođu neke skroz sulude misli poput skretanja autom u provaliju dok se vozite ili udaranja osobe do sebe iz čista mira iako to zaista nikada ne bi napravili, vjerujte nam, niste jedini. Naime, takve misli koje vam se, u nekoj normalnoj situaciji, pojave bez ikakvog povoda, izgledaju vrlo živopisno i izazovu vam nelagodu, zovu se intruzivne misli. Jesu li intruzivne misli problem, kakav je njihov utjecaj na kvalitetu života i kako si pomoći ako smatramo da imaju previše utjecaja na nas, objasnila nam je psihologinja.
Psihologinja Hana Pilski objasnila nam je što su intruzivne misli koje nam se, u obliku vrlo živopisnih i nelagodnih slika, pojave iz čista mira i izazivaju nam nelagodu, a ponekad i strah. Također, objasnila nam je i kako si možemo pomoći ako smatramo da imaju previše utjecaja na nas.
– Intruzivne misli su sve misli, ideje ili slike koje nam padnu na um, a koje ne želimo i koje izazivaju jak osjećaj uznemirenosti, nelagode i pretjerane brige. Takve misli različitog su sadržaja, ali najčešće se odnose na ideje činjenja nečeg lošeg sebi ili drugima (namjerno ili nenamjerno), strah od razaranja, nesigurnost zbog narušenog reda i nečistoće i slično, objašnjava nam psihologinja Pilski.
Intruzivne misli ponekad imaju utjecaj na kvalitetu života
Psihologinja nam govori kako svi ljudi imaju intruzivne misli koje se javljaju ponekad, ali da ih neke osobe pogrešno evaluiraju, odnosno smatraju da se to događa samo njima i da o tome ne bi trebali govoriti. Intruzivne misli postaju problem kod pojedinih osoba koje ih doživljavaju često, intenzivno i jako živopisno što može biti vrlo uznemirujuće i uzrokovati stres i pojavu anksioznosti što utječe na kvalitetu života te osobe. Također, nije rijetkost da, kod osoba s učestalim i živopisnim intruzivnim mislima, dođe do napadaja panike.
Naglašava i kako su intruzivne misli vrlo nametljive, ali da one nemaju nikakav utjecaj na stvarnost i želje osobe. Također, rekla je i kako se osobe koje imaju intruzivne misli ne ponašaju u skladu s njima te da ih, zapravo, smatraju šokantnima i neprihvatljivima. Neke osobe mogu imati i eksplicitne intruzivne misli što im, zbog osjećaja srama, stvara dodatni pritisak ako požele potražiti pomoć.
Postoje razne tehnike za otklanjanje ovakvih misli
– Neke od tehnika koje uvelike mogu pomoći pri rješavanju ovakvih misli su identifikacija misli kao nametljive, normalizacija, prihvaćanje njihova prisustva, kognitivna restrukturacija, preusmjeravanje pozornosti, trening relaksacije (primjerice abdominalno disanje, progresivna mišićna relaksacija i slično), trening usredotočene svjesnosti i mnoge druge, govori nam psihologinja.
Rekla je i da, u slučaju da zaključimo da nam takve misli previše utječu na život, trebamo posjetiti stručnjaka. Jedna od terapija koju provode stručnjaci i koju je psihologinja Pilski spomenula je i kognitivno bihevioralna terapija koja je kratkotrajna i usmjerena na točno određeni problem. Naime, ova vrsta terapije nije tipična terapija u kojoj klijent psihoterapeutu samo govori o svojim problemima već se sastoji od niza ‘zadataka’ koje klijent, kroz nekoliko susreta, mora odraditi kako bi nadišao svoj strah.