Istraživanja potvrđuju: Za lošije rezultate na ispitima krivi i – zatvoreni prozori

Pad koncentracije, slabljenje kognitivnih vještina, iritabilnost i anksioznosti – sve su to posljedice zraka onečišćenog prevelikom razinom ugljikovog dioksida (CO2). Zabrinjavajuće je, stoga, što su razine CO2 u hrvatskim osnovnoškolskim učionicama dvostruko veće od sigurne, pokazalo je izvješće HZJZ-a. Koncentraciju, a time i bolje rezultate u školi, možemo pospješiti jednostavnim provjetravanjem učionica, no riječ je o problemu kojeg mnogi nisu niti svjesni. Neke škole u Hrvatskoj su zato započele s ugradnjom pametnih senzora koji mjere kvalitetu zraka.

Za lošije rezultate na ispitima i slabu koncentraciju učenika na nastavi, odgovorni su i previsoke razine ugljikovog dioksida u učionicama | Foto: Unsplash

Potražite li na Internetu savjete za poboljšanje koncentracije, rijetko kada ćete naići na savjet da, jednostavno, otvorite prozor. Ipak, često je to upravo ono što nam treba. Iako za pažnju koja lako odluta često krivimo suhoparno gradivo, društvene mreže, neispavanost, prijatelje koji nas ometaju ili kombinaciju svih ovih faktora, mnogi zaborave razmotriti kvalitetu zraka kojeg udišemo. U školama gdje velik broj učenika provodi puno vremena u malim učionicama, kvaliteta zraka je posebno upitna.

Ugljikov dioksid (CO2), kao što vjerojatno znate sa satova kemije, nastaje disanjem. Boravimo li dugo u prostoru sa zatvorenim prozorima, u zraku će biti sve manje kisika, a sve više CO2. Problem za naše zdravlje nastaje kada količina CO2 u zraku pređe određenu granicu. Kada je onečišćen preko te razine, što ponekad opišemo kao osjećaj ustajalog zraka, a ne sjetimo se otvoriti prozor, naše zdravlje, raspoloženje i mentalne sposobnosti počinju patiti. To negativno utječe i na učenike, ali i nastavnike.

U takvim uvjetima ćemo puno teže pratiti nastavu, ili ako smo nastavnik, usmjeriti se na kvalitetno poučavanje. Osjećat ćemo se umornije i puno teže održavati koncentraciju. Točnije, imamo dvostruko veću šansu da će naša koncentracija biti loša u takvim uvjetima, pronašlo je jedno istraživanje. Iako i sami možete zaključiti što se dogodi ako tad pišemo provjeru znanja ili odgovaramo usmeno, imamo istraživanja koja su to jasno opisala.

Dug boravak u zatvorenom prostoru loše utječe na kognitivne vještine

Ispitanici u jednom istraživanju, primjerice, dobili su zadatak kojeg su morali riješiti. Oni koji su pri tome udisali zrak s višom razinom CO2, osjećali su puno veći strah, anksioznost i iritabilnost. Onečišćen zrak negativno utječe i na vještine koje su nam potrebne za usvajanje ili pokazivanje znanja. Lošije ćemo obrađivati informacije, razmišljati strateški ili se usmjeravati na zadatak koji je pred nama, potvrdilo je drugo istraživanje. Osim što pridonosi glavobolji, osjećaju mučnine i vrtoglavice, dug boravak u takvim uvjetima povećava i šansu da se razbolimo jer zrak onečišćen ugljikovim dioksidom doprinosi širenju virusa. Zato sve preporuke za suzbijanje pandemije virusa COVID-19 uključuju i redovno provjetravanje.

Pisanje ispita u uvjetima s lošom kvalitetom zraka može biti povezano s lošijim rezultatima | Foto: Pexels

Ako ste pomislili da se sve ove negativne posljedice vjerojatno ne primjenjuju i na vašu školu, bili biste u krivu. U hrvatskim učionicama imamo dvostruko više od sigurne količine CO2, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Preporuka je održavati razinu ugljikovog dioksida ispod 1.000 ppm (engl. parts per million, dijelova na milijun). U učionicama osnovnih škola u Hrvatskoj prosječna razina CO2 iznosi 2.000 ppm. Podataka za srednjoškolske učionice još nema, no za očekivati je da će biti još lošiji jer srednjoškolci disanjem ispuštaju više CO2 nego osnovnoškolci.

Prava zamka onečišćenog zraka leži u tome što sve fizičke posljedice koje ono ostavlja na nas vrlo lako možemo pripisati nekim drugim čimbenicima. Boli li nas glava, možemo zaključiti da nismo pili dovoljno vode. Ako odjednom osjetimo velik umor, pripisat ćemo to manjku sna, dok sve vrijeme pravi problem može biti prevelika razina ugljikovog dioksida.

Redovno otvarajte prozore, ali i tehnologija može biti od koristi

Kako onda znati je li razina CO2 prešla sigurne razine, ako se ne možemo oslanjati na naša osjetila? Od koristi mogu biti pametni senzori koji prate onečišćenost zraka, primjerice, AirQ Indoor senzor kojeg proizvodi hrvatska tvrtka Smart Sense. Škole i vrtići grada Dubrovnika su 2020. godine prve u Hrvatskoj započele s korištenjem senzora koji u stvarnom vremenu prate kvalitetu zraka. Osim dubrovačkih učionica, senzore su dobile i zaprešićke. Zaprešić je, naime, prvi grad u zemlji koji je postavio senzore u baš sve učionice i sobe vrtića. Senzori očitavaju razine CO2, temperaturu i vlagu, a kada pređu sigurne razine, sve što nastavnici i učenici trebaju učiniti jest provjetriti učionicu.

Želimo li da učenici postižu bolje ocjene, dakle, moramo paziti na kvalitetu zraka. U učionicama s nižom temperaturom i dobrom ventilacijom, učenici su postizali bolje ocjene na ispitima iz matematike i čitanja, pokazalo je još jedno istraživanje. Ako vaša učionica još nema senzore koji će vas upozoravati na onečišćenost zraka, obratite pozornost na to koliko često otvarate prozore. Bolja kvaliteta zraka znači da će se i učenici i nastavnici osjećati bolje, da će se lakše usmjeriti na nastavu i biti produktivniji. S tim, naravno, dolaze i bolji rezultati.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i tvrtke Smart Sense