Istraživanje o navikama slušanja glazbe pokazalo zanimljive rezultate: Evo što Hrvati najviše slušaju
Rezultati istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj koje je predstavila Hrvatska diskografska udruga, pokazali su da Hrvati glazbu slušaju više od 16 sati tjedno. Također, više od 80 posto ispitanika potvrdilo je da glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Uz ove rezultate, predstavljeno ih je još nekoliko, a njihov cilj bio je utvrditi na koji način se u Hrvatskoj sluša glazba, koliko često te iz kojih izvora.
Koncert | foto: Unsplash
Hrvatska diskografska udruga u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca predstavila je u utorak Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj, koje je u lipnju i srpnju ove godine, provela agencija Hendal. Istraživanje, drugo po redu i jedino ovakvo provedeno u Hrvatskoj, ponovno je potvrdilo je koliko je važna uloga glazbe u našim životima.
– Istraživanje je imalo za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz kojih izvora s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih glazbenih servisa. Također, bilo je važno ustanoviti i koji su stavovi ispitanika prema intelektualnom vlasništvu, rekla je Maja Vidmar Klarić iz Hrvatske diskografske udruge. Rekla je i kako su, s obzirom na značajnu povezanost mlađe populacije s glazbom, posebnu važnost dali ispitivanju mladih u dobi od 12 do 15 godina.
Streaming servisi se koriste značajno više u odnosu na razdoblje prije pet godina
Rezultati istraživanja pokazali su da Hrvati glazbu slušaju 16,4 sati na tjedan, a 85 posto ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Također, 90 posto ispitanika smatra da danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije te se glazba u prosjeku sluša na pet različitih načina. Značajan pomak u odnosu na 2018. godinu, kada je provedeno isto ovakvo istraživanje, dogodio se kod korištenja digitalnih glazbenih streaming servisa pa tako 95 posto ispitanika poznaje barem jedan streaming servis. U odnosu na 2018. godinu, značajno je porasla konzumacija glazbe preko streaming servisa, a to potvrđuje 44 posto ispitanika koji glazbu slušaju na plaćenim streaming servisima.
Mladi od 12 do 15 godina pokazuju nešto drugačije navike. Naime, kod njih je dominantni način slušanja glazbe besplatni Youtube streaming kojeg koristi 80 posto mladih, a 70 posto mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. Također, među mlađom populacijom često je i slušanje glazbe na društvenim mrežama. Kao najčešći razlog nekorištenja plaćenih glazbenih servisa, ispitanici ističu dostupnost glazbe na besplatnim servisima, poput YouTube-a.
Mladi više slušaju stranu glazbu nego domaću
Do nove glazbe Hrvati dolaze putem radija, besplatnog video streama, TV-a i društvenih mreža, a mladi ističu kako im je glavni izvor za nalaženje nove glazbe besplatni streaming te kratke forme na TikToku. Kada je riječ o vrsti glazbe, Hrvati podjednako slušaju domaću i stranu glazbu dok glazbu iz regije sluša oko 42 posto ispitanika. U uzorku mladih, veći je udio slušanja strane glazbe u odnosu na domaću. Top tri glazbena stila hrvatske glazbe su pop, rock i narodna glazba, a kod mladih i hip-hop.
Uz pojam glazbe, često se veže i pitanje intelektualnog vlasništva s kojim je upoznato 73 posto ispitanika i slažu se s tvrdnjama kako bi kreativna industrija i umjetnici trebali moći živjeti od svog rada. Oko polovice ispitanika (značajno više nego u 2018. godini) slaže se i da zaštita intelektualnog vlasništva podržava gospodarstvo te utječe na kulturu i kreativnost.
– Cijela kreativna industrija kojoj glazba pripada značajno sudjeluje u hrvatskoj ekonomiji. Ono što nedostaje je strategija za razvoj kulturnih i kreativnih industrija i sustavno promišljanje kako joj pomoći i još snažnije razvijati. Mi u HUP-u ćemo ustrajno raditi da u tome pomognemo svim akterima u kreativnim i kulturnim industrijama, zaključila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
