Istraživanje pokazalo: Učenici su najviše nasilja doživjeli na školskom hodniku i u učionici
Dječaci i mladići češće su žrtve fizičkog nasilja dok su djevojčice i djevojke češće žrtve verbalnog nasilja, pokazali su rezultati istraživanja o vršnjačkom nasilju kod djece i mladih Grada Zagreba. Rezultati su predstavljeni u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, a u njemu je sudjelovalo više od sedam tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, više od 2.600 roditelja te 712 odgojno-obrazovnih djelatnika. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti pojavu vršnjačkog nasilja kod djece i mladih Grada Zagreba.
Nasilje | foto: Canva
Tim znanstvenica s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveo je istraživanje pod nazivom ‘Istraživanje vršnjačkog nasilja kod djece i mladih grada Zagreba (IVNA-ZG)’, a rezultati su predstavljeni u srijedu u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti pojavu vršnjačkog nasilja kod djece i mladih Grada Zagreba. U istraživanju je sudjelovalo 2.075 učenika iz 15 osnovnih škola, 5.189 učenika iz 16 srednjih škola, 2.614 roditelja djece osnovnih i srednjih škola te 712 odgojno-obrazovnih djelatnika.
Više od šest posto osnovnoškolaca doživjelo je da ih je netko jako istukao
Jedan dio istraživanja odnosio se na tradicionalno vršnjačko nasilje koje uključuje verbalno i fizičko nasilje. Gotovo 41 posto učenika osnovnih škola (od petog do osmog razreda) reklo je da ih netko vrijeđa, njih 46,8 posto iskazalo je da ih netko ogovara, a 46, 7 učenika netko govori ružne riječi od jednom mjesečno do skoro svakodnevno. Ukupno šest i pol posto učenika osnovnih škola je doživjelo da ih je netko od vršnjaka u školi barem jednom jako istukao, dok je 28 posto učenika doživjelo da ih je netko od vršnjaka jako udario ili gurnuo od jednom mjesečno do skoro svakodnevno. Petina učenika navodi kako ih je netko od vršnjaka dodirivao po tijelu na neugodan način barem jednom u životu.
Dječaci i djevojčice ne razlikuju se s obzirom na količinu doživljenog ukupnog tradicionalnog nasilja, no dječaci, u usporedbi s djevojčicama, nešto češće izvještavaju da su žrtve tjelesnog nasilja, dok djevojčice nešto češće izvještavaju da su žrtve verbalnog nasilja. Pritom se učenici osnovnih škola razlikuju u količini počinjenog nasilja s obzirom na njihov spol. Naime, dječaci, u usporedbi s djevojčicama, nešto češće izvještavaju o činjenju svih tradicionalnih oblika nasilja, odnosno fizičkog i verbalnog nasilja.
Mladići su češće žrtve fizičkog nasilja, a djevojke verbalnog
Kada su u pitanju srednjoškolci, njih 28,6 posto iskazalo je da ih netko vrijeđa ili ismijava, 35 posto da ih netko ogovara te gotovo 34 posto da im netko govori ružne riječi od jednom mjesečno do skoro svakodnevno. Ukupno 2,1 posto učenika srednjih škola je doživjelo da ih je netko od vršnjaka u školi barem jednom jako istukao, dok je 13,6 posto učenika doživjelo da ih je netko od vršnjaka jako udario ili gurnuo od jednom mjesečno do skoro svakodnevno. Gotovo petina srednjoškolaca navodi kako ih je netko od vršnjaka dodirivao po tijelu na neugodan način barem jednom u životu. Mladići, u usporedbi s djevojkama, nešto češće izvještavaju da su žrtve ukupnog tradicionalnog nasilja, dok djevojke nešto češće izvještavaju da su žrtve verbalnog nasilja.
Također, mladići, u usporedbi s djevojkama, nešto češće izvještavaju o činjenju svih oblika nasilja, odnosno ukupnog tradicionalnog vršnjačkog nasilja.
Na internetu se najčešće govore ružne riječi i šire tračevi
Kada je riječ o elektroničkom nasilju, najčešći oblici nasilja kojima su izloženi učenici u osnovnoj školi, odnose se na ružno govorenje o nekome putem interneta ili poruka, širenje tračeva putem interneta te isključivanje ili ignoriranje na društvenim mrežama, u aplikacijama za dopisivanje i/ili u chatu. U protekla dva mjeseca, nešto više od 51 posto učenika osnovnih škola doživjelo je da je netko govorio ružne stvari o njima putem interneta ili poruka, dok je to isto počinilo 29 posto učenika. Širenje tračeva na internetu doživjelo je 32 posto učenika osnovnih škola, dok je to isto počinilo skoro 17 posto učenika. Također, isključivanje ili ignoriranje na društvenim mrežama doživjelo je više od 40 posto učenika.
Navedeni oblici elektroničkog nasilja u osnovnim školama također su najčešći oblici te vrste nasilja i među učenicima srednjih škole. Naime, njih 44 posto doživjelo da je netko drugim osobama govorio ružne stvari o njima putem interneta ili poruka, dok je to isto počinilo 27 posto učenika. Govorenje ružnih stvari o njima na internetu ili preko poruka također je doživjelo više od 44 posto učenika, a počinilo 23 posto učenika.Više od 20 posto učenika doživjelo je i širenje tračeva na internetu te isključivanje na društvenim mrežama.
Učenici su najviše nasilja doživjeli na školskom hodniku i u učionici
Što se tiče lokacija na kojima su osnovnoškolci doživljavali nasilje, najviše se navode školski hodnik ili stubište, učionicu kada nastavnik nije bio u razredu te učionicu kada je nastavnik bio u razredu. Kao druge lokacije, navode hol, dvorište škole, školski izlet, treninge, put do wc-a te profesorov kabinet. Srednjoškolci su ovdje dodali i društvene mreže te svlačionicu.
Kada je riječ o traženju pomoći, oko sedam posto osnovnoškolaca, nakon doživljenog nasilja, ne traži pomoć dok njih 14 posto se nekome o tome povjeri. Kao osobe kojima se najčešće povjeravaju učenici osnovne škole navode roditelje ili skrbnike, prijatelje, razrednike, braću i sestre te stručne suradnike u školi. Što se tiče učenika srednjih škola, njih oko pet posto nikome nije reklo za doživljeno nasilje, a otprilike isti broj njih se nekome oko toga povjerilo. Srednjoškolci se, vezano uz nasilje, uglavnom povjeravaju prijateljima, nakon toga roditeljima ili skrbnicima, braći i sestrama, razrednicima te stručnim suradnicima u školi.
Neki učenici su čak pokušali i suicid zbog vršnjačkog nasilja
Neke od posljedica koje učenici najviše osjećaju nakon proživljenog tradicionalnog nasilja su usamljenost, depresivnost, anksioznost, samoozljeđivanje i suicidalne ideacije. Također, neki od njih su naveli i plan te pokušaj suicida.
Kada je riječ o perspektivi roditelja o vršnjačkom nasilju, 28, 8 posto roditelja učenika od 1. do 4. razreda osnovne škole smatra da je njihovo dijete bilo žrtva vršnjačkog nasilja dok to smatra 35,4 posto roditelja učenika od 5. do 8. razreda. Udio roditelja učenika srednje škole koji smatra da je njihovo dijete bilo žrtva vršnjačkog nasilja iznosi gotovo 15 posto. Udio roditelja učenika nižih razreda koji su sudjelovali u istraživanju i koji smatra da je njihovo dijete bilo počinitelj vršnjačkog nasilja iznosi skoro pet posto. Što se tiče roditelja djece viših razreda osnovne škole, njih pet posto smatra da je njihovo dijete počinilo vršnjačko nasilje. Kako bi svojoj djeci pomogli da se što bolje nose s viktimizacijom, roditelji kao strategije koriste pružanje podrške i savjetovanje djeteta.
Skoro 30 posto odgojno-obrazovnih djelatnika smatra da ne zna postupati prema počiniteljima vršnjačkog nasilja
Obrazovni djelatnici najčešće primjećuju verbalne oblike nasilja među učenicima u svojim školama, dok su tjelesno i elektroničko nasilje manje primijećeni oblici nasilja među učenicima. Kada se govori o mjestima na kojima dolazi do vršnjačkog nasilja, istraživanje je pokazalo da se svaki treći slučaj vršnjačkog nasilja, iz perspektive odgojno-obrazovnih djelatnika, događa na školskom hodniku, odnosno stubištu. Kao strategiju za rješavanje vršnjačkog nasilja, djelatnici navode disciplinske mjere, pružanje podrške žrtvi, medijaciju i grupnu raspravu dok je izostanak reakcije naveden tek kod dva posto djelatnika.
Također, skoro 26 posto djelatnika smatra kako nisu dovoljno obrazovani u području učinkovitih metoda i pristupa prevencije vršnjačkog nasilja, dok 28 posto odgojno-obrazovnih djelatnika smatra da ne zna kako postupiti prema počiniteljima vršnjačkog nasilja. Čak 72,9 posto odgojno-obrazovnih djelatnika bi željelo sudjelovati u dodatnom stručnom obrazovanju vezanom za postupanje u slučaju pojave vršnjačkog nasilja.
