Hrvatski mekušac natječe se za mekušca godine. Ako ste, vidjevši naslov, pomislili da se radi o nekom našem političaru, moramo vam se ispričati. Naime, radi se o pravom mekušcu, ne političaru. Naš dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri jedini je poznati podzemni školjkaš na svijetu, a pobjeda na natječaju donijela bi mu besplatno sekvenciranje genoma, što bi bilo temelj za buduća istraživanja, a možda i za očuvanje ove vrste.
Hrvatska endemska vrsta školjkaša, dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri jedini je poznati podzemni školjkaš na svijetu. Ova mala školjkica koja, obitavajući u izoliranim krškim podzemnim sustavima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uspješno svladava socijalno distanciranje već pet milijuna godina, preživjela je okolišne promjene koje su dovele do izumiranja svih ostalih vrsta Congeria. Iz tih je razloga prepoznata kao izvanredna vrsta te je ušla u finale izbora za mekušca 2021. godine, koji provode Istraživački institut i muzej Senckenberg i Centar za translacijsku i genomsku bioraznolikost (TBG) u Frankfurtu, pojašnjavaju iz Instituta Ruđer Bošković.
U najužem krugu izbora
Među čak 120 prijavljenih naša Congeria kusceri ušla je u izbor top pet mekušaca. S Ruđera ističu kako se taj školjkaš danas nalazi na Crvenom popisu špiljske faune Hrvatske, u kategoriji kritično ugrožene vrste, a na europskoj razini štiti je Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije. Kao i mnoge druge špiljske životinje, i Congeria kusceri razvila je brojne prilagodbe za život u špiljama. Među najistaknutijima su gubitak pigmentacije i osjetila vida, promjene u životnom ciklusu i načinu razmnožavanja te povećana dugovječnost. Naime, Congeria kusceri živi 25 puta dulje od svojih najbližih nadzemnih srodnika), a kao ‘zvijezdu među mekušcima’ u Hrvatskoj proučava istraživačka grupa koju u sklopu Laboratorija za molekularnu genetiku Instituta Ruđer Bošković (IRB) vodi dr. sc. Helena Bilandžija.
– Naše istraživanje usredotočeno je na gubitak melaninske pigmentacije. Cilj nam je identificirati molekularne mehanizme koji su doveli do albinizma i razumjeti njegove evolucijske implikacije. Kako bismo to postigli, uspoređujemo tri vrste špiljskih školjkaša s njihovim blisko povezanim površinskim organizmima kao što je raznolika trokutnjača Dreissena polymorpha. Za razliku od špiljskih, površinske Dreissenide su široko rasprostranjene i ozloglašene invazivne vrste. U drugoj fazi istraživanja fokusirat ćemo se na molekularne promjene povezane sa specijalizacijom na podzemni način života i gubitkom invazivnosti koje su se dogodile unutar roda Congeria, objašnjava dr. sc. Bilandžija.
Vrijedna nagrada za znanstvena istraživanja
S Ruđera pojašnjavaju i kako bi pobjeda na natječaju znatno doprinijela budućim istraživanjima ove vrste.
– Osim što bi titula ‘Mekušca godine’ bila dodatno priznanje ovoj jedinstvenoj hrvatskoj endemskoj vrsti te joj osigurala medijsku pozornost u međunarodnoj zoološkoj zajednici, našem timu pobjeda bi osigurala i vrijednu nagradu – besplatno sekvenciranje genoma ove vrste. Genom bi bio izrazito značajan doprinos i temelj budućih istraživanja ovog školjkaša, naglasila je doktorandica Magdalena Grgić te pozvala sve na glasanje.
Glasati za mekušca godine možete na sljedećoj poveznici: https://tbg.senckenberg.de/
POGLEDAJTE VIDEO: