Je li moguće predvidjeti rezultat Hrvatske na Svjetskom prvenstvu? Evo što kaže znanost
Pitanje koje zanima sve navijače Hrvatske prije prve utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva je – kako će se Hrvatska plasirati? Brojni stručnjaci s područja ekonomija si također postavljaju to pitanje. Među njima je i Tomislav Globan, izvanredni profesor ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. On je na konferenciji portala srednja.hr Obrazovanje na prekretnici dao odgovor na pitanje: Može li znanost predvidjeti rezultat Hrvatske u Katru?
Foto: Facebook Hrvatski nogometni savez
Može li se predvidjeti rezultat neke sportske momčadi na određenoj utakmici? Najjednostavniji odgovor, kako kaže profesor Tomislav Globan je: ne može. No, moguće je raditi određene predikcije, a znanost i statistika postaju sve važniji dio profesionalnog sporta. Postoji i nekoliko prediktivnih modela koji se u tome koriste.
Znanost u sportu
Znanost u sportu se uvelike koristi na području kineziologije, gdje se koristi za poboljšanje performansi igrača, traženje optimalne taktike i smanjivanje vjerojatnosti ozljeda. No, znanost, preciznije podatkovna znanost se koristi i kod pametnog odabira protivnika. Njime se u prijateljskim utakmicama može maksimizirati pozicija na FIFA-inom rankingu, što utječe na jačinu protivnika u kvalifikacijskim susretima za velika natjecanja.
– Norvežani i Rumunji su godinama izbjegavali igrati prijateljske utakmice, jer su analizom podataka vidjeli da im to maksimizira FIFA-ine bodove. Sustav je bio poprilično nesavršen, imao je veliku grešku u sebi jer ste vi izbjegavanjem prijateljskih utakmica maksimizirali sebi bodove, a ovi koji su igrali prijateljske utakmice su patili – njihov prosječni ranking je padao, objasnio je profesor Globan.
No, Norveška i Rumunjska nisu bile jedine zemlje koje su to koristile. Reprezentacije i timovi su koristili i konzultantske usluge kako bi si maksimizirali šanse za što višim rankingom. A kako bi predvidjeli rezultate koriste se brojni prediktivni modeli.
– Problem kod bilo kakvih predikcija, pogotovo onih u sportu može se sažeti slavnom izjavom statističara Georgea Boxa koja kaže: ‘Svi modeli su krivi, ali neki su korisni.’ Dakle, nema savršenog modela, ali od nekih od njih možemo nešto naučiti, objašnjava profesor Globan.
Prediktivni modeli
Narativni pristup često koriste mediji koji angažiraju stručnjaka koji zatim prema vlastitom nahođenju i iskustvu predviđa što bi se moglo dogoditi na prvenstvu. Modelski se pristup bazira na velikoj količini podataka. Analizira se nekoliko tisuća utakmica, izdvajaju se karakteristike svih momčadi koje su odigrale pojedinu utakmicu i zatim se nastoji izvući ono što determinira rezultat. No, tu do izražaja dolazi nepredvidljiva priroda nogometa – nasumični događaju na kraju mogu imati veliku ulogu.
Postoji i hibridni pristup koji najčešće koriste kladionice. Osim statističkih modela, koristi se ‘wisdom of the crowds’, odnosno ‘pamet velikih masa’. Ponuđena je kvota za određeni rezultat, a zatim se te kvote, odnosno koeficijenti usklađuju s obzirom na to koliko oklada dolazi na pojedini ishod. Puno oklada znači da koeficijent pada kako bi se kladionice zaštitile od gubitka, a upravo ‘pamet velikih masa’ signalizira kakve bi kvote trebale biti.
Tu je naposlijetku i prilično zabavan pristup koji Globan naziva ‘ezoteričnim’ – kada se životinje koriste za predviđanje rezultata utakmica. Hobotnica Paul jedan od je najpoznatijih nogometnih ‘proroka’ – točno je predvidjela rezultate čaj 12 od 14 utakmica Svjetskog prvenstva u Južnoafričkoj republici 2010. godine. Time je, kako naglašava profesor Globan, vjerojatno bila uspješnija od bilo kojeg ljudskog prognostičara.
Tomislav Globan | Foto: Niko Gogo
Zašto je teško predvidjeti rezultat?
Zašto je tako teško predviđati rezultate nogometnih utakmica? Globan naglašava kako je riječ o vrlo malom uzorkom, osobito kad su u pitanju prvenstva s malim brojem utakmica, poput Svjetskog prvenstva.
– Imate grupnu fazu u kojoj svatko igra samo tri utakmice, i zatim imate knockout utakmice gdje se može jako puno toga dogoditi. Puno je lakše pogoditi pobjednika Premier lige gdje imate 38 kola, svatko igra 38 utakmica, to je prilično pristojan uzorak na temelju kojeg je šansa da ćete promašiti znatno manja. Naravno, možete promašiti, to se već događalo. Leicester koji je osvojio titulu u Engleskoj 2016. nije nitko predvidio. No, kod Svjetskog je situacija drugačija. Jedna kriva utakmica Brazila u grupnoj fazi – imaju vrlo tešku grupu sa Švicarskom i Srbijom – nije nezamislivo da ispadnu već tada, objašnjava Globan.
Dakle, savršenog modela nema i greške u mjerenju su uvijek moguće. Tu se nogomet nalazi u jedinstvenoj poziciji jer njegov rezultat određuje vrlo mali broj golova u odnosu na neke druge sportove, poput košarke.
– Nogomet je sam po sebi vrlo stohastičkog karaktera, zato ga i volimo. Da je sve predvidljivo, onda bi bio puno manje popularan. Problem nogometa je što ima vrlo malo golova. Sportovi kojima mali broj događanja određuje rezultat imaju znatno veći faktor nasumičnosti. Puno su manje šanse da ćete promašiti u košarci, gdje jedan promašeni šut igra puno manju ulogu nego u nogometu. Dakle, ako želite predvidjeti rezultat, treba vam mješavina znanosti i umjetnosti. Potrebna je traingulacija više metoda gdje trebate imati kvalitativni i kvantitativni pristup, zaključio je Globan.
Ekonomski učinci nogometa
No, povezanost ekonomije i nogometa ne staje samo na predviđaju rezultata. Vidljivi su i ekonomski učinci nogometa, iako bombastični naslovi o velikom broju prodaje televizora, čipsa i piva obično nemaju utjecaj na makro razini prometa trgovine na malo. Dakle, iako kod nekih trgovaca dolazi do porasta prometa, ne bilježi se značajan utjecaj na ekonomiju općenito. Profesor Globan to objašnjava efektom supstitucije.
– Kada kupite taj televizor ili što vam već treba za gledanje utakmica, taj novac koji ste potrošili na televizor biste u vrijeme kad nema nogometa potrošili na kazalište, kino ili biste koristili neku drugu uslugu. Imate i efekt istiskivanja, gdje dobar dio potrošnje ode na uvoz. Vjerojatno nećete kupiti hrvatski televizor, nego korejski ili njemački. To znači da svojom potrošnjom ne potičete hrvatski, nego korejski BDP, objašnjava Globan.
Osim navedenog, za vrijeme prvenstava pada i produktivnost u radu. Nijemci su očekivali velik porast BDP-a nakon zlata u Brazilu, međutim to se nije dogodilo. No, sve navedeno ne znači da je nogomet beznačajan. On i dalje ima veliku društvenu ulogu, koja je vidljiva i na stopi samoubojstava.
Društveni učinci nogometa
U Škotskoj je 1990-ih zabilježen pad broja hitnih psihijatrijskih intervencija kod oba spola tijekom i nakon nastupa Škotske. Broj samoubojstava je statistički bio značajno manji u većem broju zemalja. Slično je utvrđeno i u Hrvatskoj, gdje je u srpnju 2018. godine pao broj samoubojstava u odnosu na isti mjesec prethodnih godina.
Tijekom turnira se događa socijalna kohenzija. Sjetimo se kako smo se mi osjećali prije četiri godine. To vam je usporedivo s osjećajem tijekom prirodnih katastrofa, kada se društvo ujedini. Smanjuje se osjećaj osamljenosti i beznađa. O čemu će primjerice pričati jedna sveučilišni profesor i taksist? O nogometu, naravno. To nas sve ujedinjuje, zajednička je tema i dovodi do socijalne kohezije, zaključio je profesor Globan.
Više o tome može li znanost predvidjeti rezultate pogledajte u videu ispod.
Portal srednja.hr održao je konferenciju Obrazovanje na prekretnici. Događaj se održao 7. studenog, a kroz sedam panela i četiri predavanja govorili smo o aktualnim izazovima pred kojima se obrazovni sustav nalazi. Više o konferenciji možete pročitati u rubrici Obrazovanje na prekretnici. Pretplatnici portala srednja.hr, bilo mjesečni ili godišnji, cijelu konferenciju još uvijek mogu pogledati online. Kako biste pogledali snimke s konferencije, pretplatite se putem ove poveznice i postanite dio naše zajednice. Snimke će biti vidljive u rubrici srednja.hr+. O svim pogodnostima pretplate pročitajte ovdje.
