Je li pravilno pisati ‘na Trešnjevki’ ili ‘na Trešnjevci’? Evo što o deklinaciji naziva tog kvarta kaže pravopis
Jezičari, lektori i profesori mogli bi se složiti da u hrvatskom standardnom jeziku ima tisuću pravila, ali tisuću i jedna iznimka. Glasovne promjene u našem jeziku nisu rijetkost, ali postoje i iznimke kada njih ne bismo trebali provoditi. Jedna od tih iznimka vidljiva je u deklinaciji imena stanovnica naselja, pokrajina, država te imenica ženskog roda koje završavaju na -ka. Zagrebački kvart Trešnjevka zbog toga je također jedna od izuzetaka i glasovnu promjenu ne treba provoditi ni u jednom padežu.
Foto: HJP, srednja.hr
Hrvatski mediji, ali i sami stanovnici Zagreba, često se muče s deklinacijom kvarta Trešnjevka. Tako ćemo čuti da se nešto dogodilo na Trešnjevci, da se neki događaj održava na Trešnjevci. No, to prema našim pravopisima nije točno. Naime, kvart Trešnjevka iznimka je od pravila provođenja glasovne promjene sibilarizacije, stoga je dativ tog kvarta (na) Trešnjevki, a ne Trešnjevci.
Prema Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se ispred glasa i suglasnici k, g i h zamjenjuju suglasnicima c, z i s. Tako ćemo reći na nozi, a ne na nogi ili pak ovi oblici umjesto ovi obliki. Ipak, postoji niz slučaja u kojima se to pravilo ne provodi. U dativu i lokativu jednine imena stanovnica naselja, pokrajina i država sibilarizacije nema. Stoga ćemo reći prilazim Amerikanki, a ne Amerikanci, prilazim Splićanki, a ne Splićanci. Kada već govorimo o zagrebačkom kvartu, ispravno je reći da idem Zagrepčanki, a ne Zagrepčanci.
Isto je i s osobnim imenima. Prilazim Dubravki, a ne Dubravci, kao što i prilazim Olgi, a ne Olzi. Stoga, ista je stvar i s Trešnjevkom. Hrvatski jezični portal ima objavljenu cijelu deklinaciju tog kvarta te u dativu i lokativu oblici glase (na) Trešnjevki. Stoga, pisat ćemo da se nalazimo u stanu na Trešnjevki, naselje je pak na Trešnjevki ili se događaj održava na Trešnjevki.
Primjeri kada se ne provodi sibilarizacija također su mnoge imenice ženskog roda koje završavaju na –ka, –ga i –ha. Zbog toga kažemo da idemo baki, a ne baci, da je nešto toliko teško na vagi, a ne vazi. Sibilarizacija, prema Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ne provodi se ni u nekim imenicama muškog roda, na primjer zeko-zeki ili striko-striki.
