Svakim danom otkrivamo sve više, a tehnologija pomiče granice ljudskih mogućnosti. Pa ipak usprkos silnom napretku znanost još uvijek ne može pronaći definitivan odgovor na ovih pet
jednostavnih pitanja.
Zašto imamo potrebu za spavanjem?
Većina znanstvenika se slaže da je prosječnom čovjeku potrebno otprilike osam sati sna, međutim nitko još ne zna zašto je to tako. Opće je poznato da manjak sna uzrokuje razdražljivost,
teškoće u komuniciranju i pad koncentracije, a 17 sati bez sna na mozak ima isti učinak kao i dvije čaše vina. Osobe bez sna sklone su iracionalnom i samodestruktivnom ponašanju ali svakako znanstvenici još uvijek ne mogu sa sigurnošću reći zašto baš moramo spavati. Istraživanja su pokazala što se događa sa organizmom dok spavamo ali pitanje ostaje zašto.
Kako izgleda dno oceana?
Na kopnu gotovo pa i više nema nepoznanica. Budući da je cijeli planet Zemlja obuhvaćen satelitima i konstantno podložan satelitskom mapiranju zbilja je teško naći pokoji rijetki dio kopna koji bi
predstavljao potpunu nepoznanicu. S druge strane nepregledne dubine oceana ostaju potpuna nepoznanica, a istraženo je samo 5% njihove ukupne površine. Marijanska brazda je, koliko znamo, najdublja točka na Zemlji i samo su tri čovjeka u povijesti bila ‘dolje’, puno manje nego
primjerica na Mjesecu.
Zašto se smijemo?
Niti jedan znanstvenik još nije objasnio zašto se točno ljudi smiju. Čak se nije moguće ni smijati svjesno, možemo namjerno oponašati smijeh, tzv. lažni smiješak’, ali treba zaista puno truda dok se ne postigne uvjerljivi lažni smjeh. Smjeh je zarazan, a prema istraživanjima nema baš pretjerano često veze sa humorističnom izjavom. Pa ipak naš mozak reagira na podražaje na ovaj misteriozan način.
Kako zapravo funkcionira bicikl?
Naizgled jednostavno pitanje koje i nije baš teško. Ali većina teorija koje se bave ovim pitanjem poput ‘efekta žiroskopa’ ili ‘Caster teorije’ su se pokazale krivima. U principu bi trebalo
biti jednostavno, ljudi koriste svoj centar gravitacije i pedalanjem daju pogon biciklu istovremeno pružajući stabilnost. Međutim nitko nije dokazao da je to uistinu tako.
Koliko je planeta u Sunčevu sustavu?
Opća kultura kaže devet, ako računamo Pluton, ali u stvarnosti ne možemo sa sigurnošću reći. Čak i
najpouzdaniji teleskop teško može vidjeti nešto konkretno iza najudaljenijeg poznatog planeta, a u mraku Svemira teško je razaznati tijelo ili tijela koja se ukažu jednom u svakih nekoliko godina. S druge strane odsjaj Merkura onemogućava pogled na slične objekte bliže Suncu pa sa sigurnošću možemo reći
da zapravo nemamo pojma.