Pretraga

Jeste li naletjeli na ovaj neobičan Instagram profil? Biologinja Iva razbija mitove o omraženim životinjama

A- A+

Iva Čupić, odnedavno diplomirana biologinja, još od 2017. godine educira javnost o hrvatskoj fauni i razbija mitove o omraženim životinjama od kojih mnogi ljudi strahuju. I to, vjerovali ili ne – putem Instagrama.

Screenshot: Instagram

Njena ljubav prema kukcima, zmijama i paucima je neizmjerna, a strah od njih nepostojan. Još je odmalena provodila vrijeme u vrtu tražeći zanimljive jedinke, a u nižim razredima osnovne škole crtala je pauke u bilježnicu i davala im imena. Tada je saznala da je sve to dio biologije i da je to sve što u životu želi raditi.

– U prvom razredu osnovne škole, drugi su me pitali koje su mi omiljene životinje. Ja sam im odgovorila ‘reptili’, na što je jedna curica rekla ‘valjda misliš leptiri’, započela je svoju priču Iva Čupić, odnedavno diplomirana biologinja koja već nekoliko godina educira javnost o gmazovima, vodozemcima i beskralježnjacima.

Znanost ne smije biti zatvorena i rezervirana

Na njenom se Instagramu tako mogu pronaći fotografije i snimke tarantula, crnih udovica, žohara i brojnih drugih vrsta od kojih mnogi na samu pomisao osjećaju strah ili mučninu u želucu. Na samim je počecima njen profil služio da podijeli s ljudima sadržaj s terena, no ubrzo se to pretvorilo u nešto više.

– Nakon što su me prijatelji i poznanici počeli pitati o slikama koje sam postavljala, počela sam razmišljati u smjeru edukacije za naše prostore. Primijetila sam da su među zainteresiranima i oni koji bi se željeli riješiti strahova, a oduševilo me koliko ih se javlja da im moje objave pomažu, objašnjava nam Iva.

Izdvojeni članak

Sebastianu je tek 17, a otkrio je tri nove vrste kukca i upravo objavio svoj prvi znanstveni rad

Trudi se pisati tako da pitko prenese izabrane teme svima, jer znanost, kako smatra, ne smije biti zatvorena i rezervirana samo za određene. Upravo se iz tog razloga njene edukativne objave doimaju kao ‘lako štivo’ za mnoge, pa je vrlo jednostavno, primjerice, saznati što napraviti u slučaju zmijskog ugriza ili zašto se noćni leptiri zaletavaju u rasvjetu.

‘Dobro postavljanje terarija je većina posla’

Kod sebe, otkriva nam Iva, drži malo vrsta samo za gušt i njihov broj smanjuje cijelo vrijeme. Unatoč tome, bilo bi joj teško nabrojati sve vrste, no kaže da ima nekoliko tarantula i ostalih pauka koje smatra zanimljivim poput mediteranske crne udovice ili onih koje subadultne sakupi s terena te čeka njihovo zadnje presvlačenje da odredi vrstu.

– Od ostalih životinja držim paličnjake, amblipigije, žohare, predatorne sjenice, samo nekoliko zmija i žabicu. Ne mogu reći da imam omiljenu, ali obožavam ponašanje zmije vrste Philodryas baroni koje me podsjeća na neke naše znatiželjne i brze vrste, rekla je Iva te dodaje da zahtjevi održavanja ovise o vrsti, ali zlatno pravilo je da je dobro postavljanje terarija većina posla.

Na Ivinom se Instagramu nerijetko može pronaći i sadržaj s raznih istraživačkih terena. Svaki odlazak na teren je, naravno, specifičan, no naša nam je sugovornica pokušala dočarati taj proces. Za svaki dan, naime, postoji unaprijed previđen plan što se obilazi. To, primjerice, za biospeleološke terene znači priprema i pakiranje opreme, dogovor oko objekta koji se obilazi i podjela poslova.

Prevencija je ključ

– Na speleološkim terenima posebno je važna dobra komunikacija svih sudionika koji ulaze u jedan objekt poput špilje ili jame, kako ne bi došlo do problema ili ozljeda, jer je jako teško iznijeti tijelo, a kamoli živu ozlijeđenu osobu ako se nešto dogodi, govori Iva ističući da je prevencija, uz znanje i uvježbanost, ključ.

Do objekta koji se istražuje ponekad se ide po raznim vrstama terena, kao što su slabo prohodne šikare, šume ili škrape, pa je prigodna odjeća i obuća uz vodu najvažnija stvar koja se nosi na terenu izvan podzemlja. Kad je riječ o uzorcima s terena, oni se, ovisno o skupini, sakupljaju najčešće u različite postotke alkohola.

– Ta količina uzoraka beskralježnjaka, koja se nažalost mora žrtvovati za znanost, ne može naštetiti održavanju populaciji tih organizama i taj ‘invazivni’ korak prvi je prema njihovom proučavanju, ali na kraju i zaštiti, naglašava Iva.

 

Trenutno se orijentira na podzemne pauke

Sve što se na terenima sakupi, pri povratku u kamp se ‘etiketira’, jer, kako tvrdi Iva, uzorci bez bitnih bilješki poput lokacije i datuma, gube svoju vrijednost. Ti su podaci također važni i za kabinetni rad, koji se obavlja nakon terenskog istraživanja.

Osim nekonvencionalnih ‘ljubimaca’, valja istaknuti da Iva ima i dvije mace, Kali Spock, koje skoro nikada niti ne obraćaju pozornost na ostale ‘ukućane’, jer ih iza stakla ni ne vide. Kad je riječ o budućim planovima ove mlade i progresivne biologinje, kaže nam da bi htjela biti ažurnija s Instagram objavama.

– Što se tiče mog života van tehnologije, sudjelujem na par projekata koji me vesele te se nadam uskoro ponovno držati pokoje edukacijsko predavanje. Nakon više godina izučavanja naših ostalih vrsta pauka, orijentiram se na podzemne pauke i uživam na terenskim istraživanjima kojih će na proljeće biti još više, zaključila je Iva.