Jeste li o ovome učili na satu Povijesti? Jedan događaj iz prošlog stoljeća važan je i danas
Kada ste u školi učili o 20. stoljeću, jeste li obradili i nastanak jedne od najvažnijih organizacija za međunarodnu pomoć? Riječ je o Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, a ona i danas pomaže siromašnijim državama, posebno u trenucima krize kao što su prirodne katastrofe ili ratovi. Hrvatska je nedavno predala zahtjev za učlanjenjem i uskoro bi mogla postati njen dio.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj važna je institucija nastala u dvadesetom stoljeću | Foto: srednja.hr
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OESS, eng. Organisation for Economic Cooperation and Development; OECD) je međunarodna, međuvladina organizacija osnovana 1961. godine u Parizu. Cilj joj je poticati gospodarsku suradnju, trgovinu i napredak te razvoj demokracije i tržišne ekonomije. Trenutno broji 38 članica, a među njima su uglavnom države visokog stupnja gospodarskog i političkog razvoja. Republika Hrvatska nije članica OESS-a, ali je 2022. pristupila kandidatskom članstvu.
OESS zauzima ključnu ulogu u kontekstu globalne solidarnosti i međunarodne razvojne suradnje, posebice kroz svoje podtijelo Odbor za razvojnu suradnju (eng. Development Assistance Committee, DAC). Odbor ima 31 članicu (30 država plus Europska unija), a bavi se koordinacijom globalnih aktivnosti u području međunarodne razvojne suradnje i pomoći. Cilj mu je osigurati središnje globalno mjesto diskusije o ravnomjernom i pravednom gospodarskom razvoju i pomoći zemljama koje u tom procesu zaostaju, tzv. zemljama u razvoju, odnosno borba protiv siromaštva i isključenosti.
Hrvatska sudjeluje, ali nije još članica
U praksi, jedna od glavnih funkcija Odbora jest praćenje podataka o izdacima država za službenu razvojnu pomoć (SRP, eng. Official development assistance; ODA). 1970. godine većina država članica Odbora pristala je godišnje izdvajati 0.7 % svog bruto društvenog dohotka u svrhu službene razvojne pomoći kako bi osigurala pravednija redistribucija globalnog bogatstva i pomoć zemljama u razvoju.
Neke države, poput Hrvatske, koje sudjeluju u procesu međunarodne razvojne suradnje, ali nisu punopravne članice Odbora, imaju manje ambiciozne ciljeve – za Hrvatsku on iznosi 0.33 % BDP-a godišnje. Međutim, unatoč hvalevrijednim ciljevima i načelnom dogovoru oko iznosa za službenu razvojnu pomoć, većina članica Odbora u stvarnosti ne ispunjava deklarirane ciljeve te zapravo za službenu razvojnu pomoć izdvaja manje od obećanog. Jedna od funkcija Odbora jest evidentiranje i redovita godišnja objava podataka o izdvajanjima donatorskih zemalja u svrhu transparentnosti trošenja sredstava, ali ujedno i kao poticaj onim zemljama koje ne ispunjavaju ciljeve da ih dosegnu u budućnosti.
Kada nastupi kriza, obraćamo se OESS-u
Donacije država u svrhu međunarodne razvojne suradnje mogu se dodjeljivati bilateralno ili multilateralno. Bilateralne su donacije one kojima jedna država izravno dodjeljuje pomoć drugoj, dok se multilateralne donacije odvijaju na način da više država uplaćuje sredstva u određeni fond ili međunarodnu organizaciju, koja se potom usmjeravaju većem broju zemalja primateljica.
Prioritet u sustavu razvojne pomoći su najslabije razvijene države, odnosno one s najnižim dohotcima, kao i one pogođene specifičnim krizama kao što su ratovi, prirodne katastrofe ili nedostatak pitke vode i hrane. Pomoć se usmjerava u aktivnosti kao što su razvoj infrastrukture, poljoprivrede, povećanje obradivih površina za uzgoj hrane, zdravstvo, obrazovanje, uklanjanje diskriminacije i nejednakosti, rodna ravnopravnost, razvoj demokratskih institucija i borba protiv različitih oblika nasilja.
Nedavno smo pisali i o tome kako je uopće svijet došao na ideju da je međusobno pomaganje među državama važno, a taj tekst pronađite ovdje. Sve o tome što Europska unija čini kako bi svijet postao bolje mjesto za sve, pročitajte ovdje.
Ovaj tekst objavljen je u suradnji s Platformom za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL), a nastao je u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta civilnog društva jugoistočne Europe u području međunarodne razvojne suradnje” financiranom od strane Grada Zagreba. Sadržaj je isključiva odgovornost autora.
