Kada se koristi prijedlog ‘zbog’, a kada ‘radi’? Donosimo jednostavno objašnjenje
Iako na prvi pogled prijedlozi ‘zbog’ i ‘radi’ mogu djelovati kao sinonimi, njihova upotreba ima vrlo specifična pravila čije nepoštivanje može dovesti i do pogrešnog shvaćanja rečenice. Glavno pravilo koje treba zapamtiti je to da se prijedlog ‘zbog’ koristi za uzrok, a ‘radi’ za svrhu.
Foto: Jan Kahanek, Unsplash
Kada se govori o jezičnim dilemama, svi se zasigurno mogu sjetiti barem nekoliko osnovnih primjera, poput ‘napamet’ ili ‘na pamet’, kada se koristi ‘koji’, a kada ‘kojeg’, kada se piše ‘s’ ili ‘sa’ i slično. Ipak, postoji jedna dvojba koju se mnogi ne sjete toliko često, a koja je važna za pravilno izražavanje – kada se koristi prijedlog ‘zbog’, a kada ‘radi’.
Naime, iako na prvi pogled ‘zbog’ i ‘radi’ mogu djelovati kao sinonimi, njihova upotreba ima vrlo specifična pravila čije nepoštivanje može dovesti i do pogrešnog shvaćanja rečenice. Kako bi ta dva prijedloga koristili pravilno, prvo treba znati što su uopće prijedlozi. Prema Hrvatskoj školskoj gramatici, prijedlozi su nepromjenjive riječi kojima se označuju odnosu među bićima, stvarima i pojavama, to jest koje izriču različite odnose između onoga što označuju imenice ili zamjenice.
Prijedlog ‘zbog’ koristi se kada želimo izraziti uzrok, razlog ili povod neke radnje. Primjeri za to su sljedeći:
- Kasnio je zbog prometne gužve.
- Prehlađena sam zbog hladnog vremena.
U ovim primjerima jasno je da prometna gužva i hladno vrijeme predstavljaju uzrok ili razlog kašnjenja i prehlade. S druge strane, prijedlog ‘radi’ koristi se kada želimo izraziti svrhu ili namjeru neke radnje. Evo dva primjera:
- Otišao je u trgovinu radi kupovine namirnica.
- Uči marljivo radi boljih ocjena.
U ovim rečenicama, kupovina namirnica i bolje ocjene predstavljaju cilj ili svrhu odlaska u trgovinu i marljivog učenja. Dakle, glavno pravilo koje treba zapamtiti je to da se prijedlog ‘zbog’ koristi za uzrok, a ‘radi’ za svrhu.
