Kako bismo trebali oslovljavati nebinarne osobe na hrvatskom? Saznali smo da ‘oni’ nije rješenje
Znate li kako osloviti nebinarne osobe na hrvatskom jeziku? Takvi jezični problemi, posebice u hrvatskom jeziku, nisu rijetkost. Često se ulazi u rasprave o jezičnim dilemama, a jedna od njih je i oslovljavanje nebinarnih osoba. Možda će vam na pamet odmah pasti izraz ‘they‘ koji se koristi u engleskom jeziku, ali jezični stručnjaci slažu se da s ‘oni’ ne možemo oslovljavati nebinarne osobe.
Foto: Pixabay, Hrvatsko strukovno nazivlje | montaža: srednja.hr
Nebinarne osobe često se susreću s problemom oslovljavanja. Trebamo li im se obratiti sa zamjenicom on, ona ili pak oni? Često se govori da je u redu nebinarne ili trans osobe pitati koju zamjenicu koriste, ali nas zanima postoji li neko neutralno rješenje koje neće nikoga uvrijediti, a da odgovora duhu hrvatskog jezika. Kako bismo trebali pristupiti ovom jezičnom problemu upitali smo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Rekli su nam kako je riječ o složenom i osjetljivom pitanju na koje je teško dati jednoznačan odgovor.
Umjesto ‘transseksualac’ treba koristiti ‘trans osoba’
– Zamjenica ‘oni’ sigurno u hrvatskome nije dobro rješenje jer je ‘oni’ zamjenica muškog roda. Zamjenica ‘ono’ jezično bi odgovarala, ali je nebinarne osobe često smatraju uvredljivom jer ta zamjenica označuje nešto malo, nezrelo ili mlado, kazali su nam s Instituta.
Detaljnije su se ovom temom u 2022. godini bavili Ana Mihaljević sa Staroslavenskog instituta, Josip Mihaljević s Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Milica Mihaljević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u znanstvenom radu ‘Speaking about people of non-binary sex/gender in Croatian‘. Analizirali smo cijeli rad koji kao glavni ‘problem’ ističe to što, za razliku od engleskoga, svaka imenica u hrvatskom jeziku ima gramatički rod. To se jedino može izbjeći upotrebom termina ‘osoba’.
Tako bismo umjesto transseksualca ili transseksualke mogli koristiti izraz trans osoba. Kada bismo tako razmišljali, mogli bismo neutralizirati spolove te umjesto termina glumac i glumica govoriti izvođač. Važno je reći da množina u hrvatskom jeziku, na primjer glumci, često označava osobe i muškog i ženskog spola, iako je riječ o množini u muškom rodu.
Autori ovog rada situaciju u hrvatskom jeziku uspoređuju s onom u Španjolskoj. U španjolskom jeziku željeli su samoglasnikom e zamijeniti samoglasnik o za muškarce i samoglasnik a za žene. Također, razmišljalo se da se ‘muško’ o i ‘žensko’ a zamijeni s X ili @. Vlasti u Španjolskoj navedeno su kritizirale te smatrale nepotrebnim miješanjem u jezik jer se muški gramatički rod odnosi na oba spola i roda. To je pak posebno naljutilo LGBTQ+ zajednicu koju ovu temu smatraju važnom za pravilno korištenje jezika jer to može biti ključ za inkluziju nebinarnih osoba u društvo.
Hrvatske imenice uglavnom su ‘muške’
U radu je naglašeno kako samo mali broj imenica u hrvatskom jeziku može biti zamijenjeno neutralnim rodom. To su još imenice gledateljstvo umjesto gledatelji i gledateljice ili slušateljstvo umjesto slušatelji i slušateljice. Rješenje ovog jezičnog problema moglo bi pak biti u ponovnoj upotrebi aorista i imperfekta. Ta se vremena, objasnili su autori, više ne koriste često, zvuče zastarjelo i poetično, a i neki izvorni govornici hrvatskoga ne znaju točne oblike za ta vremena. Na primjer, aorist od riječi peći je pecijah. Tako bi se umjesto ‘poslala sam poruku’ ili ‘poslao sam poruku’ moglo koristiti ‘poslah poruku’, što bi značilo rodnu ravnopravnost i neutralnost.
Iako se u engleskom za nebinarne osobe koristi zamjenica ‘they‘, ekvivalent ‘oni’ u hrvatskom jeziku za ovaj jezični problem ne može biti rješenje. Naime, autori govore da je ‘oni’ zamjenica muškog roda u množini. Mogli bismo govoriti i ‘čeljade’ umjesto osoba jer je to neutralna imenica, no ta je riječ u hrvatskom jeziku zastarjela. Spominje se i da bismo nebinarne osobe mogli oslovljavati s njihovim titulama, poput profesor, doktor, kolega, ili pak kraticom ‘gosp.’, aludirajući na gospodina. To pak ne može biti skroz prihvatljivo jer se te imenice ponovno referiraju na muški spol.
‘Transrodnost uključuje razne identitete’
Zaključno, autori su napomenuli da u jezičnim konstrukcijama hrvatski jezik ne može slijediti pravila engleskoga, barem kada se radi o nebinarnim osobama. Engleski je sam po sebi rodno neutralan jezik, dok na hrvatskom jeziku dominira muški rod. Informacije treba tražiti, naglasili su autori rada, i u razgovorima s nebinarnim osobama. Stoga smo upitali udrugu kolekTIRV za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba za mišljenje o ovoj temi.
– Transrodnost je širok pojam koji uključuje razne identitete, primjerice trans žene, trans muškarce i nebinarne osobe. Trans žene najčešće koriste zamjenicu ona, trans muškarci zamjenicu on, a nebinarne osobe neku od navedenih ili obje zamjenice, kazali su iz udruge.
Dodali su i da se uvode nove zamjenice koje najbolje opisuju spomenute identitete, primjerice prijevod ‘they‘ u ‘oni’ s engleskoga. Naglasili su da to nisu pravila te da je u bilo kakvoj nedoumici sasvim u redu i poželjno pitati trans osobu koje zamjenice koristiti.
