Kako je otići na Erasmus u Brno i Bratislavu? ‘Profesori su zainteresiraniji za suradnju sa studentima’
Kako bi olakšali onima koji se spremaju na Erasmus, na portalu srednja.hr pokrenuli smo serijal tekstova kroz koji donosimo iskustva studenata koji su se okušali u mobilnosti. Svoje iskustvo ovoga nam je puta podijelila Talija Krznarić, studentica Pravnog fakulteta, koja je bila na provela dva semestra na Erasmusu u Bratislavi i jedan u Brnu.
Bratislava. Foto: Unsplash
Nekima se Erasmus toliko svidi da na njega otiđu više od jednom. Upravo se to dogodilo i Taliji Krznarić, studentici Pravnog fakulteta, koja je iskusila Erasmus na dva različita sveučilišta – Masarykovom univerzitetu u Brnu na kojem je bila jedan semestar te Univerzitu Komenskehu u Bratislavi na kojem je provela čak dva semestra.
Domovi su fantastični
U Brnu se nalazi nekoliko sveučilišta ovisno o području studiranja i svako od njih ima svoje domovima, koji, u skladu s time, studentima nude različite opcije. Talija kaže da su domovi tamo zaista fantastični i da je ona svoj semestar provela u domu gdje je bio smješten velik broj Erasmusovaca. Drugim riječima, atmosfera je bila i više nego odlična. Svaka soba imala je svoju kupaonu i kuhinju, a neke su imale i balkone. Cijene su, u odnosu na najam stanova u gradu, bile prikladne za studente.
S druge strane, situacija u Bratislavi bila je ponešto drugačije, ponajviše zbog tadašnjih protupandemijskih mjera.
– U Bratislavi sam bila u privatnom studentskom domu jer su sveučilišni bili zatvoreni za strane studente zbog Covid restrikcija. Dom je imao na izbor velik broj soba pa su cijene varirale, ali je lokacija bila super. Kupaonu dijele dvije sobe, a svaki kat ima zajedničku kuhinju. U Bratislavi je prije Covida svaki student imao osigurano mjesto u sveučilišnom domu, ako je to želio, i oni su, naravno, puno jeftiniji, objašnjava nam Talija.
U usporedbi s Hrvatskom, Talija kaže da su oba strana sveučilišta puno bolja. Grupe studenata su manje, velik je izbor kolegija koji se nude, ali je i angažiranost profesora znatno veća. Napominje da kolegiji koji se polažu u inozemstvu nisu lakši za Erasmusovce, jer je velik broj njih otvoren i za lokalne, redovne studente. Svi materijali se dobivaju unaprijed i mogu se pregledavati u sveučilišnom sustavu, a svaki profesor se potrudio obrazložiti cijeli sustav bodovanja kroz semestar.
Organizacija i način studiranja u potpunosti je drugačiji
– Sve u svemu, rekla bih da su profesori zainteresiraniji za suradnju sa studentima. Organizacija i način studiranja, barem na pravnim fakultetima, potpuno su drugačiji i više se cijeni logičko zaključivanje te istraživanje koje obuhvaćaju svi kolegiji uz učenje osnovne materije. Za vrijeme boravka učila sam i strane jezike – u Brnu sam morala platiti tečaj, a u Bratislavi je to financirao njihov Ured za međunarodnu suradnju. Za oba tečaja dobila sam ECTS bodove, kaže Talija.
Budući da Čehe i Slovake prati glas da su kao ljudi hladni, nismo odoljeli pitati Taliju je li to zapravo istina. Ona, naime, tvrdi da to baš i nije tako, ali da ipak sve ovisi kakav si i ti kao osoba te kakav ostaviš dojam. Česi i Slovaci vole privatnost i pristojnost, ali se isto tako vole zabavljati i provoditi vrijeme u pivnicama. Oni koji žele, mogu i tamo dobiti svoga ‘buddyja’, odnosno lokalnog studenta, koji će im pomoći da se snađu i da im se približi studentski život u novom gradu.
Kad se već spominju pivnice, Talija kaže da su one upravo bile najčešća lokacija za izlaske, kako u Brnu, tako i u Bratislavi. ESN sekcija je organizirala partyje i evente, a družilo se i oko domova. Što se tiče prehrane, postoje menze u domu i na fakultetima, ali strani studenti ne idu tamo tako često. Cijene u menzama jesu nešto više nego u Zagrebu, ali kad je općenito riječ o namirnicama u trgovinama, Češka je značajno jeftinija od Hrvatske.
Galerija 7 Fotografija
Otvori
Za putovanja je potrebno više novca
– U Brnu sam dobivala 400 eura mjesečno, u Bratislavi u zimskom semestru 470, a u ljetnom 500 eura. jer su se u međuvremenu povećali iznosi. U svakom slučaju, u Češkoj i Slovačkoj je to dosta za život, ali ako želiš putovati onda će ti uvijek trebati još malo povrh toga. Meni su pomagali i roditelji, ali svakako se u trenutku prijave na Erasmus treba razmišljati da se ne može ovisiti samo o stipendiji, jer postoji šansa da ju ni ne dobiješ, poručuje Talija.
Taliji su, inače, kolegiji bili priznati uglavnom kao izborni ili kao dodatni ECTS bodovi. Za priznavanje kolegija nije imala velika očekivanja, pa je vodila računa da odabere one koji ju zanimaju, što se na kraju pokazalo kao dobra ideja. Bilo kako bilo, Talija kaže da će joj cijelo Erasmus iskustvo u Brnu i Bratislavi ostati u lijepom sjećanju, osobito putovanja, osjećaj nove sredine i snalaženja te svi ljudi koje je upoznala.
– Bratislavu i Brno preporučila bih svima. Svaki grad ima svoju čar, kao i svako sveučilište. Imaju sve, a nalaze se i u samom centru Europe, što znači da možete putovati stvarno svugdje i kako želite. Uz obaveze na faksu, uvijek ćete imati vremena za sebe i imati gdje to vrijeme ispuniti. Ja sam od Erasmusa doživjela sve što se može zamisliti, čak i u vremenima pandemije, zaključuje Talija.
