Pretraga

Stručnjak objasnio kako napetost i stres utakmice utječu na zdravlje: ‘Gledanje penala je kao horor film’

Naš sportski psiholog Luka Škrinjarić objasnio nam je kako utakmice i stres koji doživljavamo, posebice tijekom penala, utječu na naše zdravlje. Luka već dugi niz godina radi sa sportašima na mentalnoj pripremi, a radio je i s našim nogometnim reprezentativcima Bornom Barišićem i Antom Budimirom. Tako je objasnio kako je nogometašima na terenu puno lakše nego gledateljima i navijačima ispred malih ekrana, a doznali smo i zašto je tako.

Foto: Pixabay

Lupanje srca, znojenje, treskavica tolika da ne možete stajati na nogama. Vaša majka, inače divna i draga ženica, odjednom psuje kao kočijaš, a tata je prvi put pred vama zaplakao i to suzama radosnicama. Sve se to događa u svega nekoliko minuta u tijelu jednog nogometnog navijača, posebice kod zadnje utakmice s Brazilom gdje je Hrvatska ponovila svoju napetu igru iz Rusije 2018. godine s produžecima i penalima.

‘Kao da netko stalno pritišće gas, a u onda u jednom trenutku naglo pritisne kočnicu’

Ovu burnu i brzu navalu i izmjenu emocija vrlo ćemo izgledno ponovno proživljavati večeras u utakmici s Argentinom u borbi za odlazak u finale Svjetskog nogometnog prvenstva. Kako uopće takva oscilacija između napetosti, razočaranja i sreće i uzbuđenja utječe na naše zdravlje, prvenstveno mentalno, a onda i fizički, otkrio nam je naš sportski psiholog Luka Škrinjarić.

– Definitivno ono što se događa u ljudskom tijelu i u tijelu svakog od nas koji gledamo to kao navijači na ekranima je konstantna izmjena simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava koji su podraženi pa možemo to najbolje usporediti recimo s automobilom. Kao da netko stalno pritišće gas, a u onda u jednom trenutku naglo pritisne kočnicu. Tako da smo u takvim stresnim situacijama stalno u nekoj fazi podraženosti, objašnjava Škrinjarić.

Izdvojeni članak

[Obrazovni karton repke] Kakvi su učenici bili Vatreni? ‘Imao sam 5.0 u osnovnoj, volio sam matematiku’

Gledanje penala je isto kao gledanje horor filmovima

On već dugi niz godina radi sa sportašima na mentalnoj pripremi, a radio je i s našim nogometnim reprezentativcima Bornom Barišićem i Antom Budimirom te je vlasnik tvrtke Mentalni trening. Iako ima iskustva sa sportašima, niti on ne može obuzdati svoj emocije kada igra naša reprezentacija, a posebice kada igraju na onaj ‘svoj’ način – s produžecima i na kraju penalima.

– Imam prijatelje koji jednostavno ne mogu gledati penale jer im je to previše stresno. Radije će zažmiriti pa onda čekati i osluškivati reakciju prijatelja kada penal završi i onda otvore oči. Ali ne mogu gledati dok se nogometaš namješta na penale, dok se golman priprema, dok sudac daje zvižduk i sve ostalo, jednostavno ne mogu izdržati tu razinu napetosti, rekao je sportski psiholog.

Dodatna komponenta zašto su penali toliko stresni, kaže Škrinjarić, je u tome što mi kao gledatelji i navijači nemamo apsolutno nikakvog utjecaja niti kontrole nad time kako će se ti penali odigrati.

– Ono s čime bih ja to usporedio jesu horor filmovi. Ja ne volim gledati horore, ali neki ljudi vole taj žanr, vole kad ih se prestraši, vole kada su u tom nekom stanju iščekivanja i u stanju gdje očekuju nekakav nalet neke emocije, naglašava psiholog.

Izdvojeni članak

[FOTO] Pričali smo s nastavnicima Joška Gvardiola: Pomogao je prijatelju iz škole kojemu je izgorjela kuća

‘Imamo doživljaj kao da smo jedni od njih i da je to na jedan način i naša borba’

Ljudi slabijih živaca slobodno mogu gledati utakmicu s Argentinom jer, kako kaže naš mentalni trener – na kraju dana neće se ništa loše dogoditi ako se stresiramo zbog jedne utakmice, a otkrio je i mogu li se navijači psihički pripremiti za današnju utakmicu.

– Pa poprilično teško, poznavajući našu reprezentaciju. Vjerujem da bi svi voljeli da bude manje stresno i da bude manje zahtjevno nego što su to bile neke prethodne utakmice, ali mislim da to više govori o tome koliko je nama stalo do reprezentacije, koliko nam je stalo do njihovog uspjeha i koliko smo se u biti samo nekako povezali i imamo doživljaj kao da smo nekako mi sami na terenu. Ili kao da je naša rodbina ili naši prijatelji na terenu. Doživljavamo se kao da smo jedni od njih i da je to na jedan način isto tako i naša borba, istaknuo je Škrinjarić.

Izdvojeni članak

U osnovnoj se prisjetili Oršića, razredniku kroz noge zabio dva gola: ‘Znao sam da će biti odličan’

Gledateljima je puno teže nego nogometašima na terenu

Dodao je i kako je, vjerovali ili ne, gledateljima puno teže proživljavati stresne situacije utakmice nego igračima na samom terenu.

– Ima nekoliko razloga za to, ali jedan je glavni – zato što nogometaši koji su na terenu imaju kontrolu, oni kontroliraju sam taj ishod, kontroliraju taj pas, kontroliraju udarac, trčanje, zalaganje, komunikaciju na terenu, ali naravno ne u potpunosti jer se naravno nešto pita i suca i protivnika. Dok mi kao gledatelji ne možemo utjecati na ishod utakmice i to dosta stresno. Ali, ono što obilježava sportaše je to da kroz cijeli svoj život oni se u biti spremaju za ovakve utakmice. I naravno da netko tko ima više iskustva, kao što su naši senatori, da će u tome biti spremniji i uspješniji, objasnio je sportski psiholog.

Izdvojeni članak

[FOTO] Livaković je nakon svjetskog u Rusiji doletio direktno na proslavu petogodišnjice mature

Nogometaši se za ovakve utakmice pripremaju cijeli život

Isto tako, naglašava Škrinjarić, sportaši godinama rade na tome da mogu održati svoju koncentraciju na visokoj razini kada je teško i kada su izuzetno napete situacije.

– To je nešto na što ih se navikava praktički od malih nogu, od kad su se krenuli baviti sportom pa kroz svoje lige pa onda neki koji su bili ranije u mlađim selekcijama reprezentacije itd. Dakle, opet to je jedno iskustvo koje se stvara odnosno gdje ih se odgaja kako da u takvoj situaciji naprave bolje, izjavio je psiholog Škrinjarić.

Dodao je i kako sportaši ili barem dobar dio njih isto tako i radi na svojoj mentalnoj pripremi pa se pripremaju i unaprijed kako reagirati u nekoj situaciji, kako kontrolirati svoj emocije i kako usmjeriti svoje misli.

– Rade različite tehnike kao što su tehnika vizualizacije, znaju kako kontrolirati svoje misli, znaju kako smiriti svoje tijelo i svoje emocionalne reakcije. Možda se možete prisjetiti, ili barem oni koji su malo stariji i koji su nekako zaljubljenici u sport, još 1998. kada smo igrali s Rumunjskom na svjetskom prvenstvu je Davor Šuker izvodio jedan penal koji je bio poništen pa je drugi onda ponovno pucao i u međuvremenu je on stavio dva prsta na svoj vrat i mjerio si je puls i malo se smirivao. Možda je radio neku vježbu relaksacije, neku vježbu disanja ili nešto slično da primiri svoj puls da stavi svoje misli pod kontrolu da se relaksira i resetira i onda je opet puknuo taj drugi penal i na kraju i zabio, ispričao nam je sportski psiholog.

Izdvojeni članak

Naš reprezentativac Borna Sosa neke je testove u školi pisao – stojećki, a želio je studirati fiziku

‘Mislim da ćemo te male doze napetosti sigurno moći preživjeti. To je dobro jer će nam malo krv prokolati brže kroz tijelo’

I dok su se sportaši cijeli život pripremali za ovako stresne situacije, mi ‘obični’ ljudi nismo pa nam je psiholog otkrio nekoliko trikova kojima si možemo olakšati večerašnje gledanje utakmice.

– Savjet navijačima je da se pokušaju za utakmicu Hrvatske i Argentine pripremiti malo kao profesionalni sportaši, malo da pokušaju usredotočiti svoju pažnju na svoje tijelo i neka probaju napraviti neku vježbu relaksacije. Ili se mogu koji put jednostavno distraktirati pa u nekim zaista veoma intenzivnim situacijama distrakitrati se tako da odu do frižidera i natoče novo piće, naprave kokice, prošeću do WC-a dok cijela situacija ne prođe, objašnjava je Škrinjarić.

Vjeruje da nas očekuje jedna ponovno napeta i uzbudljiva utakmica, a za sve one koji su ‘tanki’ sa živcima i koji misle da je bolje da ne gledaju, poručio je:

– Mislim da ćemo te male doze napetosti sigurno moći preživjeti i da je to opet dobro i za naš srčani aparat i cijeli krvožilni sustav. Malo da nam krv ‘prokola’ brže kroz naše tijelo, zaključio je sportski psiholog.