Kako preživjeti bez mamine kuhinje: Donosimo brze recepte za studentski džep
Tek kada na faksu krenemo kuhati sami za sebe, počnemo zaista cijeniti svaki put kad su roditelji kuhali umjesto nas. Kako bismo smanjili trošak novca i vremena, postajemo poprilično kreativni oko recepata za kojima posežemo. Ako ste među onima koji u kuhinji još imaju mjesta za napredak, donosimo niz isprobanih ideja za brze i jeftine obroke koji dolaze s važnim bonusom – pomoći će smanjiti otpad od hrane. U tijeku je i kampanja Biraj Zeleno koja će vas naučiti puno više o tome kako bacati manje hrane i jesti zdravije, a na hranu trošiti manje novca.
Studenti, silom prilika, vrlo rano tijekom studiranja nauče biti vrlo snalažljivi kad je u pitanju hrana. Menza je super, ali brzo dosadi. Vremena za kuhanje je malo, pogotovo u vrijeme kolokvija. Ako ste stanovnik nekog od studentskih domova, za kuhanje nemate niti najbolje uvjete, a slično je i ako živite u privatnom smještaju s vrlo neurednim cimerima koji posvuda ostavljaju prljavo posuđe. I naravno, budimo realni, novca za nabavku namirnica imamo još manje nego vremena i prostora.
Piramida prehrane prosječnog studenta više sliči kvadratu kojeg čine tjestenina i drugi prehrambeni proizvodi načinjeni od brašna. Kad u nekom trenutku shvatimo da od same pomisli na makarone sa sirom izgubimo apetit, odlučimo postati kreativniji s prehranom. Možda ste nekada čuli kako se kreativnost događa tek kada se susretnemo s ograničenjima, a u slučaju studenata i hrane, to je posebno točno.
@srednja_hr Što vi činite po pitanju otpada od hrane? Uključite se u Nestle kampanju i komentirajte ispod objava ambasadora projekta Mate Jankovića, @ja.bolji.gradjanin i @ismael_iso – za svaki komentar, Nestle će osigurati tri obroka po zero waste principu u menzi! Više o kampanji pročitajte preko linka u opisu profila! 👆#BirajZeleno #LessWaste #MoreLove #Nestle #hrana ♬ Pieces (Solo Piano Version) – Danilo Stankovic
Najvažniji life-hack: uvijek iskoristite višak hrane
Ako vam dodatna motivacija za kreativnost i štedljivost u kuhinji i nije trebala, svejedno ste je dobili u obliku vala poskupljenja svega, pa tako i namirnica. Iako na neke troškove ne možemo toliko utjecati, hrana je jedna od onih stavki gdje imamo puno prostora za napredak jer je većina nas s njom poprilično rasipna. Za posljednju izjavu imamo poprilično dobro potkrepljenje. Naime, prosječna osoba u Hrvatskoj godišnje baci oko 54 kilograma otpada od hrane, od kojih je 22 kilograma bačeno nepotrebno jer je riječ o jestivim namirnicama, pokazalo je istraživanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Sličan je rezultat još jednog istraživanja o otpadu od hrane. Tijekom 2021. godine svaki je stanovnik Hrvatske u prosjeku bacio 71 kilogram hrane, pri čemu je najviše otpada (53%) nastalo u kućanstvima, objavila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. To je poprilično impresivno (može se reći i zastrašujuće, ovisno o tome jeste li optimist ili pesimist) ako uzmemo u obzir da je Hrvatska turistička zemlja s velikim brojem ugostitelja. Ako ste pomislili: ‘Ja kao student sa skromnim primanjima sigurno ne doprinosim ovoj statistici!’, u krivu ste. Istraživanje je pokazalo kako najviše hrane bacaju kućanstva koja imaju najmanji broj članova, a samim time i najmanje prihoda.
Recepti za hranu koja najčešće ostane neiskorištena
Mi smo optimisti pa ćemo vam reći da su ovo zapravo dobre vijesti jer za pozitivne promjene treba samo odluka i uvođenje nekoliko jednostavnih navika. O razlozima zbog kojih većina nas baca jestivu hranu te kako to prestati činiti smo pisali u tekstu kojeg možete pronaći ovdje, ali jedna od najvažnijih navika koju možete uvesti jest koristiti višak hrane u novim obrocima. Upravo smo u tom segmentu posegnuli za kreativnosti koju svatko od nas razvije u svojim studentskim danima.
Svi koji su ikada pokušali skuhati samo jednu porciju riže ili tjestenine znaju da je to gotovo pa nemoguća misija. Tih nam namirnica često ostane nakon objeda, ali nemojte pustiti da propadnu. Višak tjestenine, zajedno s viškom povrća koje je zaboravljeno u hladnjaku, pretvorite u salatu. Osim gotovo bilo kojeg povrća koje vam padne pod ruku, trebat će vam i malo ulja te začina. Ubacite i sira te pokoji orašasti plod ili sjemenku poput suncokretovih, za mali gurmanski touch.
Sličnu salatu uvijek možete napraviti ako vam umjesto priloga od objeda ostane višak mesa ili drugog izvora proteina, poput tofua. U slučaju da vam se ipak jede nešto toplo, varivo će postati vaš najbolji prijatelj. Ne samo da u variva možete ubaciti gotovo bilo koje povrće koje pronađete u hladnjaku, za ovo jelo, kao i za ostala koja predlažemo, trebat će vam samo jedna posuda za kuhanje.
Baza variva, balkan-style, uvijek je prepržen luk, potom dodajete povrće (grašak, mahune, krumpir, kelj, mrkve, poriluk, grah, slanutak… izbor je na vama), podlijete ga temeljcem ili vodom, začinite, poklopite lonac, i to je to. U ovom tekstu pogledajte kako je izgledao besplatan ručak u menzi koji je za studente napravio poznati hrvatski chef.
Za ove recepte treba vam samo tava
Višak tjestenine koju ste već pomiješali s umakom možete pretvoriti u jednostavnu fritaju – tjesteninu zapečenu u tavi. U tjesteninu dodajte razmućeno jaje, sir te začine pa sve zajedno zapecite na tavi dok ne dobije zlatnu boju. Ako umjesto tjestenine u hladnjaku imate višak skuhane riže, i nju je lako zapeći na tavi. Pržena riža zapravo je i bolja s rižom koja je neko vrijeme stajala jer na taj način izgubi dio vode i prženjem stekne hrskavu teksturu. Postupak je sličan kao i s tjesteninom: u rižu dodajte razmućeno jaje, dodatke po želi poput sira ili povrća te kratko zapecite. Riža je, inače, zaista raznovrsna namirnica koju možemo iskoristiti na brdo načina. S njom možete kreirati punjenje za meksički burrito, možete je raskuhati s mlijekom u slatki puding od riže, koristiti ju kao bazu za wok… Izbora je puno.
Još jedna korist smanjivanja otpada od hrane – pomažemo planetu
Neke od ovih trikova ste sigurno i sami iskoristili, a neki su vam možda novi. Svoje isprobane savjete za smanjivanje otpada od hrane, a time i štednju, možete podijeliti s drugima i tako sudjelovati u kul akciji. Riječ je o kampanji ‘Biraj Zeleno – manje otpada od hrane, više ljubavi’ koju provodi Nestlé. Za svaki komentar ispod objave ambasadora kampanje Nestlé će studentima omogućiti tri besplatna obroka pripremljena po recepturi koja ne stvara višak. Dakle, sve će biti iskorišteno!
Jedan od razloga pokretanja kampanje je i činjenica da otpad od hrane stvara i nepovoljan ekološki učinak. Ne samo da bacanjem hrane stvaramo brdo otpada koje se nepotrebno nađe na odlagalištima, već i bacamo proizvode na čiju je proizvodnju utrošeno jako puno energije. Primjerice, prema procjeni Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), proizvodnja hrane godišnje potroši 70 % svjetskih zaliha pitke vode! Smanjivanjem vlastitog otpada od hrane, dakle, pomažemo i u borbi protiv gorućeg ekološkog problema.
U objavi ambasadorice Marine Matijević (@jaboljigradjanin) pronaći ćete savjete za smanjivanje otpada od hrane, a u komentarima i iskustva drugih koja će vas, sigurni smo, inspirirati. Uključite se i sami te u komentarima ostavite svoje najkreativnije načine štednje na hrani i smanjivanja otpada od iste.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.